Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Barijere su (ne)savladive

Filantropija
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Botanička bašta „Jevremovac“ bila je mesto na kojem je obeležen ove godine, treći put za redom Nacionalni dan davanja. Kada zavirimo u istoriju videćemo da nije sasvim slučajno izabrana ta zelena oaza u centru Beograda za promociju filatropije i filantropa. Naime, bilo je nekoliko pokušaja da prestonica dobije botaničku baštu, a konačno se skrasila na Paliluli na imanju koje je kralj Milan Obrenović poklonio gradu odnosno Velikoj školi sa obavezom da služi za prosvetne ciljeve, kao i da bude nazvana Jevremovac u znak sećanja na kraljevog dedu Jevrema T. Obrenovića, velikog ljubitelja narodne prosvete.

Posle više od 100 godina na tom mestu Koalicija za dobročinstvo koju čine Fondacija Divac, Trag fondacija, Katalist Balkans, SMART kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije u saradnji sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID) okupili su kompanije i ljude dobre volje kako bi promovisali i unapredili dobročinstvo u Srbiji.

Unapređenje okvira za davanje i dobročinstvo

Sitnice čine čoveka dobrim. Ustupanje mesta starijima, trudnicama ili osobama sa invaliditetom male su stvari koje mogu prerasti u velika dobra dela. Francuska poslovica kaže: „Mali potoci prave velike reke“. Tako je i u filantropiji – sve počinje od običnih ljudi koji kada se organizuju u saveze kao što je Koalicija za dobročinstvo, a oni taj filantropski duh šire prema manjim ili većim kompanijama, a sve to podržava i pomaže Savet za filantropiju Vlade Srbije.

Ove godine, moto 9.oktobra „Srbija bez barijera“ posvećen je osobama sa invaliditetom, ali i svima ostalima koji nailaze na prepreke. Opet nije sasvim slučajno što USAID podstiče, između ostalog i dobročinstvo. Šef misije USAID-a u Srbiji je Majk de la Roso, čovek čiji je otac radio 30 godina za NASA-i i to od njenog osnivanja. Jedan od osnivača bio je naš veliki naučnik, akademik i dobrotvor Mihajlo Pupin čiji je datum rođenja izabran za Nacionalni dan davanja. Gospodin De la Roso kaže da se promocija pristupačnosti za sve građane Srbije poklapa sa obeležavanjem trideset godina od donošenja zakona o Amerikancima sa invaliditetom koji ne dozvoljava diskriminaciju na osnovu invaliditeta, nameće obavezu da svi objekti javne uprave budu pristupačni, kao i da od poslodavaca zahteva da unapređuju mogučnosti za osobe sa invaliditetom. Oktobar je u Americi izabran kao mesec za podizanje svesti o zapošljavanju i odavanju priznanja osobama sa invaliditetom čiji je rad doprineo unapređenju nacionalne privrede. On se zahvalio Vladi Srbije što je omogućila suspenziju naplate PDV-a za sve donacije za COVID 19 i dodao da je uveren da će u Srbiji biti razmotrene i dodatne sistemske mere za unapređenje okvira za davanje i dobročinstvo.

- Kroz partnerstvo sa fondacijom Divac, članovima Koalicije za dobročinstvo i Savetom za filantropiju Vlade Srbije pomažemo da građani Srbije uživaju iste slobode i prava. Znam da Kolacija za dobročinstvo blisko sarađuje sa Vladinim savetom za filantropiju na iznalaženju načina da se poveća donacija u hrani, kao i da te donacije budu efikasnije. Na osnovu njihovih istraživanja kada bi se ukinulo oporezivanje na donacije hrane još 4.600 ljudi godišnje bi moglo da dobije tu vrstu pomoći.

S obzirom da se približava zima i praznici Majk de la Rosa zamolio je da svi damo svoj doprinos za dobrobit svih građana Srbije.

Nacinalni prevodilački centar za gluve osobe

“Ništa o nama bez nas” poručio je Veran Matić izvršni direktor Srpskog filantropskog foruma i objasnio da se ništa ne planira i ne radi bez uključivanja osoba sa invaliditetom. Istakao je da se moraju ukloniti ivičnjaci, stepenice ili barijere u zakonu, a najviše barijere u glavama. Ta organizacija pokrenula je kampanju prikupljanja sredstava za Nacionalni prevodilački centar za gluve osobe koje koriste znakovni jezik.

-Centar sada radi sa smanjenim kapacitetom, a cilj nam je da imamo 24 sata, sedam dana u nedelji potpuno dostupne usluge svim gluvim osobama u Srbiji i svima onima koji prolaze kroz Srbiju, a imaju potrebe za ovim servisom. Želimo da uspostavimo i aplikaciom nadogradimo ovaj sistem kako bi dostupnost usluga bila maksimalna, kao i komunikacija sa hitnim službama. Cilj nam je da prikupimo 15 miliona dinara i paralelno sa tim napravimo dogovor sa Vladom Srbije da se uspostavi trajno finasiranje kako bi se napravio potupno održiv sistem. Pozivam sve dobrotvore i socijalno odgovorne kompanije da nam se u tome pridruže.

Srpski filantropski forum član je Evropske mreže fondacija i donatora koja okuplja 28 nacinalnih organizacija sa preko 10.000 fondacija. Zajedno su prikupili oko million i osamsto hiljada evra u ovoj godini samo u borbi protiv COVIDA 19.

- Mislio sam da sam iznad proseka informisan o stanju osoba sa invaliditetom i bio sam u krivu. Mislio sam da sam i iznad prosečno senzibiliran za ove problem i shvatio sam da nisam. Često sam od njih čuo da su umorni, da razmišljaju da dignu ruke od tog aktivizma, jer su pomaci toliko mali,a jako ih iscrpljuju i nisu im podsticajni. Mogu samo da poručim da ne smete odustati, jer imate ovde saveznike danas i sigurno u budućnosti.

Moć pojedinca pokreće promene

- Lideri se prepoznaju u teškim situacijama i koji baš takve trenutke iskoriste da urade nešto dobro. U vreme vanrednog stanja osnovan je Savez za pristupačnost Srbije sa namerom da se naša javnost podstakne da razmišlja o tome zašto je za svakog od nas važna pristupačnost, počinje svoju priču Ljupka Mihajlovska koja je osoba sa invaliditetom.

- Oko 15 odsto populacije čine osobe sa invaliditeom i za njih je pristupačnost nužna. S druge strane, ona je potrebna i starijim ljudima, roditeljima, trudnicama i onima koji imaju neko hronično oboljenje, a dobra je za celo društvo. Kažu da je to skupo, da mnogo košta, da zahteva velika ulaganja. Mi odgovaramo da je mnogo skuplje da se isključi deo populacije u društvu, koja sedi kod kuće, ne može da radi i učestvuje i doprinosi ekonomiji ove zemlje.

Ona naglašava da svaki pojedinac mora da bude svestan svoje uloge i da nije dovoljno samo uočiti da nečega nema – na primer rampe u autobusu, podesivog stola u ginekološkoj ordinaciji, turističke ture prilagođene osobama sa invaliditetom. Svako od nas ima moć da pokrene stvari i promene koje se najčešće i dešavaju zahvaljujući inicijativi pojedinaca.

U Srbiji je napravljen napredak u položaju osoba sa invaliditetom. Nadležni ističu da su sarađivali sa nacionalnim organizacijama osoba sa invaliditetom i u dogovoru sa njima sprovodili projekte kojima su rešavane njihove prioritetne potrebe.

Ipak pomak je još uvek nedovoljan. Neke barijere su uklonjene, ali mnoge i dalje postoje, poput obrazovanja, zapošljavanja i stereotipa da osobe sa invaliditetom ne mogu da ispune sve ono što se od njih očekuje.

U svetu se Dan osoba sa invaliditetom obeležava 3.decembra. Ne može se o postignutom i problemima govoriti samo tada. Potrebno je svakoga dana, svake nedelje, svakoga meseca u godini podsticati i unapređivati aktivnosti koje će svet i Srbiju pretvoriti u društvo jednakih šansi za sve. Stalno širiti kulturu davanja i slaviti dobrotu, solidarnost, dobročinstvo i filantropiju!

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća