Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Poređenje projekcija NBS i pojedinih međunarodnih finansijskih institucija

Srbija
Foto: Pres NBS
Narodna banka Srbije

Uzimajući u obzir činjenicu da se srpska ekonomija već četvrti mesec zaredom oporavlja brže od inicijalnih očekivanja, kao i činjenicu da je u pojedinim delovima privrede već dostignut pretkrizni nivo aktivnosti, Narodna banka Srbije je revidirala centralnu projekciju realnog rasta bruto domaćeg proizvoda za 2020. godinu sa –1,5% na –1,0%. Kada je reč o rizicima, Narodna banka Srbije procenjuje da su rizici projekcije za 2020. godinu asimetrični naviše, odnosno vidi mogućnost da rezultat na kraju godine bude i bolji od –1,0%, i pored neizvesnosti i rizika koji dolaze iz međunarodnog okruženja.

S druge strane, u pogledu ekonomskih izgleda za ovu i narednu godinu, suočeni smo sa izraženim i vrlo često prenaglašenim pesimizmom pojedinih međunarodnih finansijskih institucija. Ukoliko je to i bilo razumljivo u martu i aprilu, kada još uvek nije bilo adekvatnih ekonomskih pokazatelja i kada smo svi bili suočeni za izraženom neizvesnošću u pogledu toka pandemije i njenih posledica, utoliko to nije razumljivo danas, kada već imamo javno dostupne i međunarodno prihvaćene i uporedive makroekonomske i fiskalne podatke za više od pola godine.

U svojim najnovijim makroekonomskim projekcijama za Srbiju, Svetska banka izašla je s procenom da će bruto domaći proizvod Srbije ove godine biti realno smanjen za 3,0%, a Evropska banka za obnovu i razvoj s još negativnijom procenom da će Srbija ove godine zabeležiti realni pad bruto domaćeg proizvoda od 3,5%.

Iako je reč o relativno kompleksnom ekonomskom pokazatelju, jednostavnom računicom može se doći do zaključka da je reč o projekcijama čija je verovatnoća ostvarivanja veoma mala. Potrebno je samo uzeti u obzir ostvarenje u prvoj polovini godine i pogledati šta je potrebno da se dogodi u drugoj polovini godine da bi se takva projekcija za celu 2020. ostvarila.

Prema zvaničnim i međunarodno uporedivim podacima Republičkog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod Srbije u prvoj polovini godine smanjen je u odnosu na prvu polovinu prethodne godine za 0,8%, što spada u prva tri rezultata u pogledu ekonomske aktivnosti u Evropi. Srpska ekonomija je u prvom tromesečju zabeležila rast od 5,1%, dok je pad u drugom tromesečju, zahvaljujući pravovremenoj reakciji nosilaca ekonomske politike, ograničen na 6,4%, što je višestruko manji pad u drugom tromesečju nego u većini drugih evropskih zemalja.

Ne ulazeći u tehniku izrade projekcija, koja se razlikuje kod svake institucije, jednostavnom aritmetičkom računicom dobija se da bi za pad bruto domaćeg proizvoda Srbije od 3% ili preko 3% u 2020. bilo potrebno da međugodišnji pad bruto domaćeg proizvoda u drugoj polovini godine bude veći od 5%, što bi praktično značilo isti ili sličan rezultat kao u drugom tromesečju, kada više od mesec dana značajan deo srpske ekonomije ili nije radio ili je radio smanjenim kapacitetom. Već na osnovu javno dostupnih julskih i avgustovskih podataka vidimo da je tako nešto praktično nemoguće.

Industrijska proizvodnja i u julu i u avgustu beleži međugodišnji rast, što je slučaj i s prometom u trgovini na malo i s pokazateljima tržišta rada, dok je izvoz na putu normalizacije. U ovom trenutku, uzimajući u obzir julske i avgustovske podatke i vrlo konzervativne pretpostavke za ostatak godine, Narodna banka Srbije procenjuje da će bruto domaći proizvod u drugoj polovini godine biti niži na međugodišnjem nivou za 1,2%, uz veliku mogućnost da rezultat bude i bolji, s obzirom na dinamiku građevinske aktivnosti, tempo oporavka industrije i stanje na tržištu rada.

Kada se posmatra tromesečna dinamika bruto domaćeg proizvoda, po isključenju sezonskih efekata, procenjujemo da će bruto domaći proizvod Srbije u trećem tromesečju biti veći nego u drugom tromesečju za preko 6% desezonirano, dok u četvrtom tromesečju treba očekivati dodatni oporavak ekonomije i rast od oko 3% desezonirano u odnosu na treće tromesečje. Ovakva procena pokazuje da oporavak svakako nije završen i nije jednak u svim privrednim granama, ali da za sada u slučaju Srbije zaista ima oblik latiničnog slova „V”.

Postavlja se pitanje koji su ključni faktori koji stoje u pozadini ovakvih ekonomskih rezultata Srbije i projekcije Narodne banke Srbije?

- Prvi faktor je činjenica da smo doneli obiman i sveobuhvatan paket monetarnih i fiskalnih mera i, jednako važno, činjenica da smo paket doneli u najkraćem roku, čime smo sprečili pad poslovnog i potrošačkog poverenja i time očuvali radna mesta i proizvodne kapacitete. Paket ekonomskih mera iznosi oko 12,5% bruto domaćeg proizvoda, pri čemu ta cifra ne uključuje efekte moratorijuma na kredite. Pored zastoja u otplati obaveza građana i privrede, Narodna banka Srbije je jedna od centralnih banaka u Evropi koja je najbrže reagovala i drugim merama, a pre svega smanjenjem referentne kamatne stope za ukupno 100 baznih poena i pravovremenim obezbeđivanjem dovoljne dinarske i devizne likvidnosti, čime je očuvana puna stabilnost bankarskog sistema.

Drugi faktor je podjednako važan i odnosi se na postignutu i očuvanu stabilnost, koja se često ili zaboravlja ili se uzima zdravo za gotovo, a zahvaljujući čemu je Srbija novu krizu dočekala znatno spremnije nego prethodnu. Srbija je i tokom same pandemije uspela da očuva punu cenovnu, ukupnu makroekonomsku i finansijsku stabilnost, u čijoj je osnovi stabilnost deviznog kursa. U prilog tome govori i činjenica da smo i tokom pandemije imali solidan priliv stranih direktnih investicija.

Narodna banka Srbije će i u narednom periodu nastaviti da pažljivo prati i domaća i međunarodna makroekonomska i finansijska kretanja, kao i da objektivno sagledava i konzervativno projektuje ključne makroekonomske pokazatelje. Svojom monetarnom politikom Narodna banka Srbije će preduzimati sve mere s ciljem očuvanja povoljnih uslova finansiranja privrede i građana i rasta njihovog raspoloživog dohotka. To će, uz postepeni oporavak eksterne tražnje, doprineti tome da Srbija naredne godine ostvari stopu rasta bruto domaćeg proizvoda od oko 6%, čime će Srbija ne samo dostići nego i vrlo brzo prestići pretkrizni nivo ukupne ekonomske aktivnosti.

 

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća