Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials

Istraživanje
Foto: Stefan Danilović
Srpska ekonomija

Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima. Ako ste preuzeli ulogu vozača, onda ste preuzeli i obavezu da to uradite trezveni i trezni – alkohol i vožnja ne idu zajedno. Zato slavimo zero heroje – one koji prave nula kompromisa kada je u pitanju vožnja pod uticajem alkohola.

Ali, da li se svi toga jednako pridržavaju? Da li je jedna generacija odgovornija od druge?

Generacijski sudar

Generacija Z (rođeni između 1997. i 2012. godine) danas obuhvata tinejdžere, studente, ali i mlade odrasle osobe – neki već godinama poseduju vozačke dozvole i imaju iskustvo u saobraćaju. S druge strane, milenijalci (rođeni od 1981. do 1996. godine) danas imaju između 29 i 44 godine i pripadaju zrelijoj životnoj dobi, sa dužim vozačkim stažem.

Iako ih dele godine, ono što ih još više razlikuje jesu okolnosti u kojima su odrastali – od tehnologije do društvenih konteksta, koji su ih oblikovali. Milenijalci su svedočili prelasku iz analognog u digitalno doba, dok su „zederi“ prva potpuno digitalna generacija. Oni su odrasli uz društvene mreže, aplikacije i sveprisutnu povezanost, što ih je oblikovalo kao drugačije potrošače, radnike – ali i vozače. Primera radi, određena istraživanja u svetu pokazuju da pripadnici generacije Z u manjoj meri u odnosu na milenijalce poseduju vozačke dozvole. Iskustvo vožnje mnogi mladi posmatraju kao stres, umesto kao uživanje. Takođe, ta generacija u većoj meri je okrenuta održivim sistemima, odnosno javnom prevozu, te nema poriv za posedovanjem automobila.

Statistike često pokazuju da su mlađi vozači skloniji rizičnom ponašanju u saobraćaju – brža vožnja, korišćenje telefona, nedovoljno iskustva. Međutim, to nije pravilo. Svaka generacija ima svoje prednosti i izazove. Mladi možda brže usvajaju nova pravila i tehnologije, dok stariji vozači imaju više iskustva i razvijeniju rutinu.

S druge strane, usled više iskustva, milenijalci osećaju samopouzdanje, koje može biti varljivo, pa samim tim dovesti do pogrešnih procena u vožnji. Takođe, često veruju da su "dobri multitaskeri" – što vodi u nesvesne rizike.

Ipak, odgovornost nije pitanje generacije – ona je odluka koju svaki pojedinac mora da donese. Jer, dok debatujemo o razlikama između gen Z i milenijalaca, generacija alfa – deca rođena posle 2013. godine – već polako stasava. Za tren oka, oni će biti sledeći za volanom. A naš zadatak je jasan: da ih ličnim primerom naučimo šta znači biti odgovoran vozač.

Zato što prava odgovornost nije samo u tome da poznajemo pravila – već da ih poštujemo, svakog dana, na svakom metru puta. I to možemo učiniti veoma lako – izborom da baš mi budemo ZERO HERO.

Šta je tačno Zero Hero?

Kroz jedinstven koncept oličen u ideji da svi vozači treba da budu „ZERO HERO“, HEINEKEN Srbija raskrinkava varljiva uverenja koja se javljaju pod dejstvom alkohola i motiviše pojedince da postanu heroji sopstvenih odluka, ne sedajući za volan ukoliko su konzumirali alkohol.

Cilj ove jedinstvene inicijative jeste prepoznavanje svih vozača, koje zbog odgovornog ponašanja, možemo smatrati herojima. Ovaj koncept deo je kampanje o odgovornoj konzumaciji – „Kad ide tura, ne ide gas“.

HEINEKEN, kao jedan od lidera u društveno odgovornom poslovanju, ovu kampanju već četvrtu godinu zaredom sprovodi zajedno sa Auto-moto savezom Srbije.

A šta je sa sličnostima?

Uprkos navedenim razlikama, milenijalci i pripadnici generacije Z imaju i sličnosti. Jedna od njih jeste da vole da imaju mogućnost izbora, i dovoljno su radoznali da istraže najbolje opcije koje im se nude. Međutim, kada su vožnja i izlasci u pitanju, ne moraju da traže alternativu – izbor im je već omogućen, u vidu Heineken 0.0 bezalkoholnog piva, koje se savršeno uklapa u njihov životni stil.

Ostali naslovi

Šta je Srbija poručivala tokom 2025. godine
Srpska ekonomija
Hrana je bila početak. Ali, 2025. godina pokazala je da Srbija uz Wolt ne samo da dobro jede – već rešava svakodnevne obaveze, ugađa sebi i ponekad bira diskreciju. Danas je Wolt sinonim za svakodnevnu kupovinu – brzo, lako i lokalno. Beograd je, očekivano, vodeći grad po obimu naručivanja i širini kategorija
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)