Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Još 100 novih kompanija u dualnom!

Privredna komora Srbije
Srpska ekonomija

Od naredne školske 2023/2024. godine u obuci učenika po dualnom modelu obrazovanja učestvovaće oko 950 kompanija, od kojih 100 novih preduzeća, što predstavlja rast od 12 procenata s obzirom da se trenutno dualno obrazovanja realizuje u 850 kompanija.

Interesovanje za dualno obrazovanje u Srbiji od strane privrede neprestano raste iz godine u godinu, o čemu svedoče podaci koji su prikupljeni nakon zatvaranja novog ciklusa prijava poslodavaca za narednu školsku godinu, kaže Mirjana Kovačević, rukovodilac Centar za edukaciju, dualno obrazovanje i obrazovne politike Privredne komore Srbije.

„Interesovanje privrede se konstantno povećava iz godine u godinu, što znači da je ovaj model obrazovanja ostvario odlične rezultate u godinama za nama i tako dodatno ojačao poverenje kompanija u Srbiji, ali i osigurao neometano funkcionisanje privrede naše zemlje“, ističe Kovačevićeva.

Najveće interesovanje privrede vlada u sektoru mašinstva i obrade metala, trgovine, ugostiteljstva i turizam, kao i obrazovni profili iz područja elektrotehnike. Tokom ovog ciklusa prijave, mesto među najtraženijim obrazovnim profilima su zauzeleli bravar-zavarivač, operater mašinske obrade rezanjem, tehničar za kompjutersko upravljanje (CNC) mašina, električar, tehničar mehatronike, elektromonter mreža i postrojenja, kuvar, trgovac i konobar, objavila je Privredna komora Srbije.

Kovačevićeva ističe da se uloga i značaj dualnog obrazovanja u Srbiji mogu shvatiti tek nakon što se napravi kratak osvrt na kretanja koja se dešavaju na tržištu rada u našoj zemlji u prethodnih nekoliko godina:

„Svedoci smo da se privreda u Srbiji u godinama za nama suočava sa problemom nedostatka kvalifikovane radne snage, a to se naročito odnosi na zanimanja za koje je potrebno srednje stručno obrazovanje. Sve češće se u javnosti može čuti glas o tome da pojedina zanimanja polako nestaju sa ovih prostora, kao i da su pojedine kompanije prinuđene da uvoze radnu snagu kako bi obezbedile normalno funkcionisanje poslovanja“.

Stručni kadar i prvi posao

Kao logično rešenje za probleme sa kojima se suočava privreda, dodaje, nameće se dualni model obrazovanja, s obzirom na činjenicu da kompanija na taj način može da obezbedi kvalifikovani stručni kadar za deficitarna zanimanja. Takođe, to je prilika za sve kompanije da oblikuju i kreiraju timove zaposlenih po sopstvenoj meri, a istovremeno i šansa za sve učenike u kompanijama da steknu uvid u to kako izgleda realno radno okruženje, kao i prilika da nakon školovanja naprave svoje prve profesionalne korake.

„Da je dualno obrazovanje po meri privrede, pokazuje veliki odziv kompanija tokom nekoliko prethodnih ciklusa prijavljivanja, a već godinama unazad dualno obrazovanje izaziva veliko interesovanje u čitavoj javnosti zbog brojnih benefita koje donosi pomenuti obrazovni model svim akterima koji učestvuju u njegovoj realizaciji“.

Kovačevićeva dodaje da kada je reč o regionalnoj zastupljenosti kompanija koje su se tokom ovog ciklusa prijavljivale za prijem nove generacije učenika, vidi se da interesovanje privrednika za dualnim obrazovanjem vlada u svim delovima Srbije, a najviše prijava za narednu školsku godinu pristiglo je iz regiona Grada Beograda, Južnobačkog, Jablaničkog, Sremskog, kao i Raškog upravnog okruga.

Ulaganje u mlade kadrove 

 U međunarodnoj nemačkoj kompaniji „PERI“,koja u Srbiji posluje 20 godina kao „PERI-oplate doo“, kažu da su u dualnom obrazovanju videli još jednu šansu da pomognu društvu, u ovom slučaju mladim ljudima, i da oforme stručaan kadar koji bi potencijalno mogao da postane deo njihovog kolektiva.

„Dualno obrazovanje pruža nam šansu da potencijalno zadobijemo perspektivne, mlade ljude koji će želeti da budu deo našeg tima“, kaže Nemanja Danilović iz kompanije „PERI”, u kojoj trojica učenika, smer bravar-varilac srednje Tehničke škole „Zmaj“ sa Novog Beograda, pohađaju dualno školovanje.

Što se tiče budućnosti i planova vezanih za program dualnog obrazovanja, Danilović kaže da se kompanija već prijavila za dve nove generacije učenika istog profila.

O rezultatima koje je postiglo dualno obrazovanje u Srbiji govore i brojke: više od 850 kompanija se trenutno nalazi u sistemu dualnog obrazovanja, a u više od 150 škola postoji mogućnost realizacije pomenutog modela, dok se učenici trenutno školuju za neki od 65 obrazovna profila iz najrazličitijih područja rada, a od jeseni će moći da biraju neki od ukupno 72 obrazovna profila.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije