Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

eProstor rešava veliku prepreku za investiranje u Srbiji

Beograd
Srpska ekonomija

Izrada prostornih i urbanističkih planova koji određuju namene i propisuju pravila građenja predstavlja veliko usko grlo za investiranje u Srbiji. Za usvajanje plana detaljne regulacije potrebno je najmanje pola godine uz poštovanje svih procedura, a za plan generalne regulacije bar 12 meseci. Međutim, u praksi procedure donošenja često traju i godinama zbog nedovoljno efikasne komunikacije i koordinacije nadležnih organa. NALED rešenje vidi u uspostavljanju digitalne platforme eProstor.

- eProstor bi omogućio da institucije mogu da elektronski razmenjuju informacije, daju komentare, izdaju uslove i saglasnosti i na platformi rade simultano na izradi planova, umesto što sada čekaju jedna na drugu da bi uradile svoj deo posla. To bi bio i napredni sistem koji bi se mogao integrisati sa sistemom za izdavanje različitih dozvola za potrebe izgradnje, a takođe bi predstavljao lako pretraživu bazu svih planskih dokumenata u Srbiji. Zahvaljujući eProstoru bismo ubrzali proces izrade planova, ostvarili velike uštede i povećali transparentnost usvajanja planskih dokumenata – kaže Dragana Čukić, potpredsednica Upravnog odbora NALED-a i članica Upravnog odbora Udruženja inženjera konsultanata Srbije (ACES).

Jedna od ključnih odlika eProstora bilo bi lakše i blagovremeno uključivanje građana i privrede u sve faze izrade planova. Preko javnog dela portala oni bi mogli da obeleže zonu za koju su posebno zainteresovani i da u gotovo realnom vremenu elektronskim putem dobiju obaveštenje kada je neko pokrenuo inicijativu za izmenu planskog dokumenta ili podneo zahtev za građevinsku dozvolu i da, u skladu sa zakonom predviđenim procedurama, pravovremeno reaguju.

- To bi sprečilo situacije gde su investitori već pribavili dozvole za izgradnju, a građani saznaju da će doći do izgradnje tek kada se pojave bageri, kada je kasno za uticanje na planom predviđene namene ili parametre. Trenutno imamo više primera (male hidroelektrane, promene namena zelenih površina u zone izgradnje i sl.) gde građani protestima sprečavaju izgradnju, a investitori koji su pribavili dozvole od države mogu da traže i ostvare pravo na odštetu, koja će im biti isplaćena iz budžeta – pojašnjava Čukić i ističe značaj eProstora za unapređenje kulture blagovremenog uključivanja svih zainteresovanih strana u izradu planova.

Povezivanjem s Republičkim geodetskim zavodom, eProstor bi omogućio da se iz katastra brzo povlače informacije potrebne za izgradnju, kao i da se podaci u katastru redovno ažuriraju. Činjenica da sve institucije rade istovremeno na jednom planskom dokumentu, sigurno bi uticala da se striktnije poštuju rokovi i u planska dokumenta unose ažurni i potpuni podaci, što bi unapredilo kvalitet tih dokumenata.

U ovom trenutku, teritorija Srbije je dobro pokrivena planskim dokumentima, ali su u mnogim slučajevima nepotpuni i neophodno ih je dalje razrađivati kroz izradu detaljnijih planova, što vrlo često moraju da finansiraju investitori kako bi mogli da grade, bez izvesnog vremenskog roka za realizaciju projekata. Nedostatak jedinstvene baze svih planova sa ažurnim i potpunim podacima otežava čak i profesionalcima da utvrde precizno pod kojim uslovima se može graditi u određenoj zoni, što bi rešio eProstor.

Srbija je značajno unapredila regulativu za upravljanje geoprostornim podacima i stvorila okvir za izradu platforme eProstor i elektronskih procedura za izradu planskih dokumenata. Na putu do eProstora potrebno je unaprediti dostupnost podataka i njihovu standardizaciju i digitalizaciju.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza