Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Čuvarkuća: Za više domaćih proizvoda na domaćem tržištu

Beograd
Srpska ekonomija

Više od 450 proizvoda za nepuna četiri meseca steklo je pravo na žig „Čuvarkuća“ u okviru projekta Privredne komore Srbije „Stvarano u Srbiji“. Iako prednjači prehrambeni sektor, među nosiocima žiga koji potvrđuje visok kvalitet i domaće poreklo, sve je više proizvoda metalske i mašinske, građevinske, hemijske, tekstilne i farmaceutske industrije. 

Savet za dodelu žiga odobrio je, na poslednjoj ovogodišnjoj sednici, pravo na „Čuvarkuću“ za još 28 proizvoda među kojima je i šest proizvoda metalske industrije - kompanije METALFER STEEL MILL, Sremska Mitrovica i firme RESOR, Gadžin Han. 

Metalska i elektro industrija nalaze se u centru proizvodne mreže jedne zemlje i povezane su, resursno i tehnološki, sa ostalim sektorima privrede. Finalni proizvodi primenu nalaze u različitim segmentima privrede, kao i u domaćinstvima, istakla je Ana Raičević, sekretar Udruženja za metalsku i elektroindustriju PKS.

„U oštroj tržišnoj utakmici, domaćim proizvođačima je veoma važno da njihovi proizvodi ponesu žig „Čuvarkuća“, kako bi svojim kupcima i krajnjim potrošačima i na taj način skrenuli pažnju da su u pitanju proizvodi potvrđenog kvaliteta, nastali od sirovina prvenstveno domaćeg porekla i znanja naših stručnjaka“, ocenila je Raičević.

„Metalfer Steel Mill ove godine završio je investiciju kojom je kao jedini proizvođač betonskog čelika povećao proizvodni kapacitet sa 150.000 na 500.000 tona gotovog proizvoda. Žig ,,Čuvarkuća“ pomoći će nam da potrebe domaćeg tržišta zadovoljimo u većoj meri. Do 2020. godine naš plasman bio je 60 odsto potreba tržišta dok je ostatak pokrivan iz uvoza. Verujemo da će žig obezbediti povoljnije tržišne uslove što će doprineti isplativosti naše investicije, ali i znatno većim doprinosima za državu koje će ostvariti od poreza“, rekao je Zoran Lojović, direktor Metalfer Steel Mill, Sremska Mitrovica.

Pravo na žig „Čuvarkuća“ stekli su toplo valjani rebrasti betonski čelik u šipci , toplo valjani rebrasti betonski čelik u koturu i toplo valjana glatka žica, a svaki od ovih proizvoda izrađuje se u više različitih dimenzija u skladu sa potrebama građevinske industrije.

Lojović ističe da su proizvodi ove kompanije vrhunskog kvaliteta,  izrađeni po ISO standardima, svaki ima sertifikat o kvalitetu izdat od strane akreditovane laboratorije, obeleženi su gravurom 963 MSM, a karakteriše ih dobra zavarivost, zatezna čvrstoća i istezanje, kao i nizak nivo korozije.

Među novim „Čuvarkućama“ je i 12 proizvoda kompanije Merkator S, četiri ADS-INTERKOMERC, Novi Sad i šest požarevačke firme „Milami“ koja proizvodi dečje patofne, saopštila je Privredna komora Srbije.

Poreklo proizvoda, kvalitet, marketing  i standardi sa ekološkim parametrima, predstavljaju četiri osnovna kriterijuma koja proizvod kvalifikuju za dobijanje žiga.

„Čuvarkuća“ se dodeljuje na tri godine proizvodima koji u sastavu imaju 80 odsto domaćih resursa, sa mogućnošću resertifikacije.

Odluku o dodeli prava na žig donosi Savet za odlučivanje o pravu korišćenja kolektivnog žiga u kome su stručnjaci iz oblasti tehnologije, marketinga, kreativne industrije, zaštite potrošača i zaštite životne sredine.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza