Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Žene i rad – da li se stalno vraćamo na početak?

Ravopravnost
Piše: Jovana Gligorijević

Napredak na polju ljudskih prava doneo je ženama položaj bolji nego ikada pre u istoriji čovečanstva. Ipak, i dalje postoje egzaktni dokazi da je na mnogim poljima, pa i na polju rada, i dalje mnogo teže biti žena nego muškarac.

Nacionalna služba za zapošljavanje ima posebnu kategoriju koju označava kao teško zapošljivu. Tu spadaju ljudi bez kvalifikacija, ljudi sa različitim poteškoćama koje im sužavaju mogućnosti za zaposlenje. Više od 40 odsto ljudi iz ove kategorije su - žene.

Dalje, najveći broj pritužbi koje dobija kancelarija Povernika za ravnopravnost, od osnivanja ove institucije stiže od žena. Najčešći oblik diskriminacije je ona koja se događa na radnom mestu. Tipovi su različiti, od mobinga, preko starosne diskriminacije, do seksualnog uznemiravanja.

Kad pričamo o starosnoj diskriminaciji, žene su njom pogođene u svakom životnom dobu. Mlada žena koja tek izlazi na tržište rada, na svakom intervjuu za posao biće gledana “ispod oka” jer šta ako naprasno reši da se udaje i rađa decu? Naravno, ovo pitanje nijedan poslodavac ne bi smeo da postavi ženi, ali u praksi je gotovo nemoguće dokazati da žene ne dobijaju pitanje planiraju li da rađaju. Intervjui za posao događaju se iza zatvorenih vrata i žena najčešće nema dokaz da joj je potencijalni poslodavac postavio to pitanje. Stvar je otišla toliko daleko da kandidati za posao već u CV-u navode bračni status i imaju li i koliko dece. Poslodavac više ne mora ni da pita, pomirene smo sa sudbinom, kao “jagnjad pred klanje”.

Žena koja već ima decu kod brojnih poslodavaca biće “otpisana” kao kandidatkinja, jer je u našem društvu ustaljeni običaj da mama otvara bolovanje kad se dete razboli, iako zakon tu mogućnost daje i tatama.

Mnoge žene kažu da su četrdesete najbolje godine. Starost je još daleko, iskustvo i životna mudrost su tu, život je već koliko-toliko organizovan. No, ako “kola krenu nizbrdo”, pa žena u četrdesetima ostane bez posla, gotovo sve druge kategorije stanovništva imaju veće šanse da se zaposle, nego ona. Nažalost, u patrijarhatu, žena je već posle četrdesete - “staro gvožđe”.

Problema je bezbroj, od podatka da je prosečan životni vek biznisa koji u Srbiji pokrene žena samo dve godine, do potčinjenog položaja radnica u tekstilnoj i industriji obuće, vaspitačica, negovateljica, žena koje rade preko agencija za čišćenje poslovnih prostora…

Izgleda da nigde i nikada nije lako, pogotovo ako znamo da svaka žena, dok je na poslu, paralelno misli i šta će spremiti za ručak, da li su deca jela, da li se muž setio da uključi mašinu za veš… Međutim, sve su ovo teme o kojima zajedno, muškarci i žene, treba da razgovaraju i rade na jednakosti. Samo tako možemo zaista da ravnomerno podelimo teret koji život neminovno nosi sa sobom, napisla je Jovana Gligorijević u tekstu u okviru projekta „Unapređenje rodne ravnopravnosti u Srbiji” koji realizuje Fondacija Ana i Vlade Divac u saradnji sa Fondacijom Centar za demokratijua uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju i Ambasade Кraljevine Norveške.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije