Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Olakšice na otplatu kredita dužnicima pogođenim pandemijom COVID-19

Nove mere Narodne banke Srbije
Srpska ekonomija

Izvršni odbor Narodne banke Srbije je na vanrednoj sednici, usvojio Odluku o privremenim merama za banke u cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u uslovima pandemije COVID-19 i Odluku o privremenim merama za davaoce finansijskog lizinga u cilju adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u uslovima pandemije COVID-19.

Imajući u vidu složenost uticaja okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 na građane i privredu, Narodna banka Srbije je utvrdila da postoji prostor za preduzimanje dodatnih mera koje imaju za cilj olakšano izmirivanje obaveza dužnika koji se suočavaju s teškoćama usled pandemije COVID-19 i odgovorno upravljanje kreditnim rizikom banaka i davalaca finansijskog lizinga u trenutnim okolnostima.

Narodna banka Srbije ovim odlukama propisuje mere i aktivnosti koje su banke i davaoci finansijskog lizinga dužni da primene radi adekvatnog upravljanja kreditnim rizikom, što podrazumeva blagovremeno prepoznavanje potencijalnih poteškoća kod dužnika i preduzimanje odgovarajućih koraka. Upravo iz tog razloga, Narodna banka Srbije propisuje im obavezu da dužniku (fizičkom licu, poljoprivredniku, preduzetniku i privrednom društvu), koji usled okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 nije u mogućnosti da izmiruje svoje obaveze prema banci ili davaocu finansijskog lizinga, odnosno koji može imati teškoće u izmirivanju tih obaveza, na njegov zahtev, odobri olakšicu u otplati obaveza.

Narodna banka Srbije je procenila da potrebu za olakšicama imaju posebno nezaposlena lica, dužnici čiji su prosečni neto mesečni prihodi u poslednja tri meseca ispod proseka zarada u Republici Srbiji, kao i dužnici s prosečnim neto mesečnim prihodima u poslednja tri meseca do 120.000 dinara, a čiji je neto mesečni prihod manji za 10% ili više u odnosu na prihod pre 15. marta 2020. i čiji je stepen kreditne zaduženosti, odnosno opterećenost mesečnih primanja kreditnim i drugim obavezama iznad 40% tih prihoda.

Za poljoprivrednike, preduzetnike i privredna društva ocenjeno je da je olakšice u otplati obaveza potrebno ponuditi naročito dužnicima koji su u 2020. godini imali pad poslovnih prihoda, odnosno prometa od najmanje 15% u odnosu na 2019. godinu ili je došlo do prekida poslovanja dužnika u neprekidnom trajanju od najmanje 30 dana usled pandemije COVID-19.

Takođe, pravo na navedene olakšice imaće i dužnici koji su u docnji dužoj od 30 dana u materijalno znatnom iznosu po osnovu bilo koje obaveze na koje se odluka primenjuje. Pored navedenog, ostavljena je mogućnost bankama i davaocima finansijskog lizinga da na obrazložen zahtev dužnika, ukoliko usled drugih činjenica i okolnosti ocene da je došlo do pogoršanja finansijskog položaja i nemogućnosti izmirivanja obaveza dužnika, odobre olakšice dužniku.

Olakšice koje su predviđene odlukama odnose se na reprogram i refinansiranje kredita i obaveza iz finansijskog lizinga, uz odobravanje grejs-perioda od šest meseci i odgovarajućeg produženja roka otplate, tako da mesečne obaveze dužnika ne budu veće od onih iz plana otplate pre odobravanja olakšica. Tokom grejs-perioda banka obračunava kamatu, pri čemu se dužnik, u samom zahtevu, opredeljuje da li će plaćati kamatu tokom trajanja grejs-perioda ili nakon njegovog isteka.

Drugi kreditni proizvodi ‒ kreditna kartica i dozvoljeno prekoračenje računa – mogu biti obuhvaćeni olakšicama u skladu sa ovom odlukom, na način da se odobri kredit za refinansiranje obaveza po osnovu tih proizvoda, uz grejs-period od šest meseci i ugovorenu mesečnu otplatu, pri čemu se period otplate produžava na način da mesečne obaveze ne budu veće od mesečnih obaveza koje bi dužnik inače plaćao po tom proizvodu.

Posebno se ističe i to da banke odnosno davaoci finansijskog lizinga ne mogu naplatiti naknadu za preduzete mere i aktivnosti u skladu sa odlukama, kao ni troškove koje mogu imati u vezi s tim merama i aktivnostima, uključujući i troškove za obradu zahteva klijenta, osim troškova neophodnih za odobravanje potraživanja, a koje ne utvrđuje banka odnosno davalac finansijskog lizinga (npr. kreditni biro ili katastar nepokretnosti).

U skladu sa odlukama, banke i davaoci finansijskog lizinga će najkasnije do 22. decembra 2020. na svojoj internet prezentaciji i u svojim poslovnicama objaviti obaveštenje kojim će se dužnici informisati o mogućnostima podnošenja zahteva za dobijanje olakšica, kao i o uslovima koji u tom smislu treba dužnik da ispunjava.

Svi dužnici koji ispunjavaju propisane uslove mogu podneti banci odnosno davaocu finansijskog lizinga zahtev za dobijanje olakšica elektronskim putem ili poštom, kao i u poslovnim prostorijama, do 30. aprila 2021. godine, s tim da dužnicima savetujemo da zbog trenutne epidemiološke situacije prednost daju elektronskom načinu komunikacije.

Banka odnosno davalac finansijskog lizinga dužni su da o zahtevu dužnika odluče i o toj odluci obaveste dužnika u roku od 30 dana od dana prijema zahteva.

Donete odluke stupile su na snagu 15. decembra 2020. godine, te su dužnici već od narednog dana u mogućnosti da, bez obzira na obaveštenje banaka odnosno davalaca finansijskog lizinga, podnesu zahtev za dobijanje navedenih olakšica, saopštila je NBS.

Narodna banka Srbije će, kao i do sada, s dužnom pažnjom pratiti uticaj izmenjenih okolnosti na sve relevantne tržišne učesnike i odgovorno preduzimati korake iz svoje nadležnosti usmerene na očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, što je preduslov za očuvanje i unapređenje privrednog rasta u celini.

 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta