Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dodatna podrška Narodne banke Srbije domaćoj ekonomiji

Izvršni odbor NBS
Srpska ekonomija

Izvršni odbor Narodne banke Srbije nastaviće sa ublažavanjem monetarne politike, pa je referentnu kamatnu stopu snizio  za 25 baznih poena, na nivo od 1%.

Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor pruža dodatnu podršku domaćoj ekonomiji, imajući u vidu razmere krize u svetu izazvane pandemijom, ponovno pogoršanje epidemiološke situacije i usporavanje privrednog oporavka na globalnom nivou, posebno u Evropi. Ova dodatna podrška omogućena je odgovornim vođenjem ekonomske politike u prethodnom periodu, koje je obezbedilo kapacitet monetarnoj politici i javnim finansijama da se izbore sa aktuelnom krizom, bez ugrožavanja postignute niske i stabilne inflacije, kao i drugih pokazatelja makroekonomske stabilnosti.

Referentna kamatna stopa se dodatnim smanjenjem nalazi na nivou koji je za 1,25 procentnih poena niži nego pre izbijanja pandemije. Izvršni odbor očekuje da će dalje ublažavanje monetarne politike, uz prethodne snažne mere Narodne banke Srbije i Vlade, kao i najavljene dodatne mere fiskalne politike, nastaviti povoljno da deluje na uslove finansiranja privrede i građana i rast njihovog raspoloživog dohotka.

Istovremeno, Narodna banka Srbije je odlučila da suzi koridor svojih osnovnih kamatnih stopa, sa ± 1,0 procentni poen, na ± 0,9 procentnih poena u odnosu na referentnu kamatnu stopu. Time je kamatna stopa na depozitne olakšice smanjena za 15 baznih poena, na 0,1%, a stopa na kreditne olakšice za 35 baznih poena, na 1,9%.

Adekvatna podrška Narodne banke Srbije i Vlade privredi Srbije u velikoj meri je doprinela manjem padu ekonomske aktivnosti u drugom tromesečju od inicijalno očekivanog, kao i boljim rezultatima ekonomskog oporavka nakon toga. Imajući to u vidu, Narodna banka Srbije očekuje povoljniju stopu rasta bruto domaćeg proizvoda ove godine u odnosu na očekivanja na početku pandemije, –1,0% umesto –1,5%, iako je epidemiološka situacija i u svetu i kod nas pogoršana od oktobra. Boljem rezultatu posebno doprinosi oporavak investicija, koji je brži od očekivanog, pre svega usled očuvanja proizvodnih kapaciteta i zaposlenosti u uslovima pandemije, ubrzanja realizacije infrastrukturnih projekata, kao i obezbeđenih povoljnijih uslova finansiranja. Podaci s tržišta rada o rastu stope zaposlenosti i zadržanoj jednocifrenoj stopi nezaposlenosti potvrđuju značaj paketa ekonomskih mera, zahvaljujući kojem su nastavljena povoljna kretanja, uprkos izazovima pandemije. Očekuje se da zadržane pozitivne srednjoročne perspektive naše zemlje i mere Vlade i Narodne banke Srbije doprinesu oporavku domaće tražnje, što će, uz dalju normalizaciju eksterne tražnje, uticati na više nego potpun oporavak naše privrede u sledećoj godini, uz stopu rasta bruto domaćeg proizvoda od oko 6%.

Izvršni odbor naglašava da je inflacija u Srbiji ostala čvrsto pod kontrolom, kao što je to bila i u proteklih sedam godina. Važan faktor niske i stabilne inflacije bila je i ostala obezbeđena relativna stabilnost deviznog kursa, kao i usidrenost inflacionih očekivanja finansijskog sektora i privrede, što potvrđuje kredibilitet monetarne politike. Inflacija u oktobru ostala je na nivou iz septembra od 1,8% međugodišnje, što je u skladu sa očekivanjima Narodne banke Srbije. I pored nastavka rasta zarada i zaposlenosti u većini delatnosti, pritisci na strani tražnje i dalje su relativno niski, o čemu svedoči kretanje bazne inflacija na niskom i stabilnom nivou. Prema projekciji Narodne banke Srbije, inflacija će se i u narednom periodu kretati u donjoj polovini ciljanog raspona, bliže donjoj granici cilja, a sa očekivanim daljim oporavkom tražnje, tokom 2022. godine počeće postepeno da se približava centralnoj vrednosti cilja od 3%. navodi se u saopštenju iz Kabineta guvernera.

Iako je oporavak globalne ekonomske aktivnosti od maja bio brži nego što se očekivalo, zabrinjava ubrzano širenje virusa od oktobra, pre svega u Evropi, što bi u kratkom roku moglo da uspori oporavak našeg najvažnijeg trgovinskog i finansijskog partnera, zone evra, a time i eksternu tražnju za našim izvozom. Upravo takva današnja odluka Izvršnog odbora Narodne banke Srbije ima za cilj da ublaži eventualno prelivanje negativnog ekonomskog uticaja pomenutih kretanja iz zone evra. Ipak, ohrabruju pozitivne vesti o vakcini, ali se još sa sigurnošću ne zna kada će vakcina biti dostupna i kojom brzinom će biti distribuirana. Zbog relativno sporog oporavka svetske privrede ne očekuju se znatniji inflatorni pritisci po osnovu inflacije u međunarodnom okruženju, ali je potreban oprez zbog moguće povećane volatilnosti cena primarnih proizvoda i cena hrane u uslovima neizvesnosti oko toka pandemije. Međutim, Izvršni odbor ističe značajnu otpornost naše ekonomije na šokove iz međunarodnog okruženja, kao rezultat odgovornog vođenja ekonomske politike u prethodnim godinama i adekvatnog odgovora na aktuelnu svetsku krizu. Tome u prilog govori i podatak da je na međunarodnom finansijskom tržištu Srbija postigla najnižu cenu finansiranja u evrima do sada, koja na rok od deset godina iznosi 1,066%.

Izvršni odbor je konstatovao da će i u narednom periodu, posebno tokom predstojeće zime, biti prisutni izazovi u pogledu toka pandemije i uticaja na globalna i domaća ekonomska kretanja. Zbog toga će u fokusu nosilaca ekonomske politike biti obezbeđenje podrške daljem oporavku naše privrede, očuvanje proizvodnih kapaciteta, zaposlenosti i dalji rast izvoznog sektora, kao i podsticanje domaćih investicija i priliva stranih direktnih investicija. Narodna banka Srbije će nastaviti da pažljivo prati kretanja i uticaj ključnih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja na inflaciju, finansijsku stabilnost i brzinu ekonomskog oporavka. Kontinuirano ćemo procenjivati sve do sada donete mere kako bi se pružila podrška daljem oporavku ekonomske aktivnosti, bez ugrožavanja cenovne i finansijske stabilnosti. Narodna banka Srbije će nastaviti da bankama stavlja na raspolaganje jeftinu dinarsku likvidnost putem dodatnih svop aukcija kupovine deviza i aukcija repo kupovine hartija od vrednosti. Na taj način će se podstaći i dalji rast kreditne, a time i ekonomske aktivnosti.

Osim toga, ciljana stopa inflacije zadržava se na nivou od 3,0 ± 1,5% do kraja 2023. godine.

 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta