Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Saradnja PKS i UNDP u oblasti cirkularne ekonomije  

Beograd
Srpska ekonomija

Privredna komora Srbija i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) potpisali su 9. decembra Pismo o namerama sa ciljem jačanja zajedničkih aktivnosti u realizaciji projekta u oblasti zaštite životne sredine, primene inovacija, podrške kompanijama za prelazak sa linearnog na cirkularni poslovni model i nisko-ugljeničnog razvoja. Dokument su u PKS potpisali Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS i Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP u Srbiji.   
  
„Saradnja sa UNDP u oblasti zaštite životne sredine veoma je važna za Srbiju i domaću privredu. Program podstiče i pomaže kompanijama da razvijaju ideje, inovacije i projekte zasnovane na cirkularnoj ekonomiji, ulaze u zelenu tranziciju i jačaju svoju konkurentnost na tržištu“, rekao je Vesović i ukazao na neophodnost usaglašavanja domaćih propisa sa regulativom EU, saopštila je Privredna komora Srbije.
  
Kompanije, članice PKS, biće, po rečima Vesovića, u prilici da kroz proces akceleracije, treninge i obuke, mentorstvo i stručnu podršku, steknu nova znanja i veštine za podizanje konkurentnosti i unaprede svoje poslovne politike u skladu sa cirkularnom ekonomijom - od promene dizajna proizvoda do povraćaja sirovina i smanjenja proizvodnih troškova u procesu proizvodnje.

„Prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju veoma je važan jer pomaže da zaštitimo životnu sredinu, ublažimo klimatske promene i poboljšamo konkurentnost srpskih kompanija, posebno na njihovom ključnom izvoznom tržištu - tržištu Evropske unije. To je takođe šansa za privredu Srbije da se promenom starih obrazaca brže oporavi od negativnih posledica pandemije KOVID-19. Ovom prilikom pozivam međunarodne donatore, Vladu Srbije i druge partnere da se priključe i finansijski podrže ovaj proces koji je koristan i za životnu sredinu i za ekonomiju“, naglasila je Pikap. 

PKS, UNDP i Ministarstvo zaštite životne sredine pozvali su lokalne samouprave, kompanije, javna komunalna preduzeća i organizacije civilnog društva da se uključe u proces unapređenja primene inovacija u oblasti cirkularne ekonomije. 

Cilj je, kako je istaknuto, da se podstakne i ubrza razvoj rešenja i poslovnih modela koji mogu da doprinesu smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i ublažavanju klimatskih promena, kao i unapređenju konkurentnosti srpskih kompanija na evropskom tržištu. Njihovi predlozi trebalo bi da pokažu potencijal da istovremeno ostvare i druge društvene, ekonomske i ekološke koristi za zajednicu i građane, kao što je smanjenje zagađenja vazduha, vode i zemljišta i proizvodnja manje količine otpada.

Ubrzanje tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji pomaže Srbiji u ispunjavanju ciljeva pristupanja Evropskoj uniji i unapređenju konkurentnosti preduzeća na međunarodnom tržištu, čineći njihovo poslovanje „zelenim“, u skladu sa novim zakonodavstvom EU o klimi i energetici. Usvajanjem principa cirkularnog poslovanja privreda takođe povećava svoje kapacitete za privlačenje investicija koje donosi „Zelena agenda EU za Zapadni Balkan“. 

Pored toga, cirkularni poslovni modeli predstavljaju šansu za oporavak poslovnog sektora, a posebno malih i srednjih preduzeća, koja su u najvećoj meri bila pogođena negativnim uticajem pandemije KOVID-19. Planiranjem novih, zelenih poslovnih poduhvata ona istovremeno grade i svoju održivost i povećavaju otpornost na krize u budućnosti.  

Javni poziv za inovacije u oblasti cirkularne ekonomije otvoren je do 01. februara 2021. godine.
  

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta