Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dinarska štednja i dalje isplativija od devizne

Rast štednje uprkos pandemiji
Srpska ekonomija

Da građani imaju sve više poverenja u stabilan domaći finansijski sistem i stabilnost domaće valute, svedoči i činjenica da i dinarska i devizna štednja nastavljaju da rastu i dostižu svoje najviše nivoe, i to u godini koju karakteriše pojačana neizvesnost i svetska ekonomska kriza izazvana pandemijom Kovid-19.

Prema poslednjim podacima, saopšteno je iz kabineta guvernera Narodna banka Srbije, dinarska štednja iznosi gotovo 90,0 milijardi dinara, što je preko pet puta više nego na kraju 2012. godine, od kada beleži intenzivan rast. U poslednjih osam godina (od 2013) dinarska štednja je u proseku godišnje povećavana za oko 9,0 milijardi dinara, što je šest puta veći iznos nego u periodu 2002–2012. (oko 1,5 milijardi dinara).

To dovoljno govori da dugoročna monetarna i finansijska stabilnost, koje devetu godinu zaredom obezbeđuje Narodna banka Srbije, daju sigurnost građanima da štede u domaćoj valuti, bez bojazni da će biti umanjena realna vrednost njihovih uloga, odnosno zarade koju ostvare po osnovu dinarske štednje.

Dinarska štednja je prošle godine povećana za 18,5 milijardi dinara (oko 30 odsto), a u ovoj godini za 10,0 milijardi dinara (gotovo 13 odsto). Treba istaći i to da je u protekloj godini dana (od oktobra prošle godine) štednja u domaćoj valuti povećana za oko 20 odsto. Od 2013. godine, dinarska štednja prosečno godišnje poraste za 25 odsto, što znači da se štednja u domaćoj valuti povećava ubrzano, za četvrtinu u proseku svake godine u poslednjih osam godina.

Iako umerenije, raste i devizna štednja stanovništva. Prema poslednjim podacima, ona je dostigla 11,2 milijarde evra i, nakon povećanja za 0,8 milijardi evra u 2019. godini, u ovoj godini povećana je za 0,4 milijarde evra (3,7 odsto).

Aktuelna kriza ponovo nas je podsetila na to koliko je važno štedeti u kontinuitetu. Sada, možda više nego ikada ranije, dolazi do izražaja značaj štednje u domaćoj valuti. Svake godine uoči Svetskog dana štednje (31. oktobar) pravi je trenutak da se ukaže na važnost štednje i za pojedinca, i za ekonomiju u celini.

Srbija je tokom svetske krize izazvane korona virusom uspela da očuva makroekonomsku i finansijsku stabilnost zahvaljujući sveobuhvatnom paketu monetarnih i fiskalnih mera, ali i činjenici da je krizu dočekala spremno, u dobroj makroekonomskoj poziciji izgrađenoj prethodnih godina.

Odgovorno vođenje ekonomske politike u proteklih osam godina rezultiralo je niskom i stabilnom inflacijom sedmu godinu zaredom (u proseku oko 2 odsto), relativno stabilnim kursom dinara prema evru, deviznim rezervama na visokom nivou (13,0 milijardi evra u septembru), znatnim smanjenjem učešća problematičnih kredita (3,4 odsto u septembru) i uređenim javnim finansijama. Na taj način stvoren je prostor za donošenje obimnog paketa mera za prevazilaženje negativnih posledica prouzrokovanih pandemijom.

Blagovremeno donošenje mera uticalo je na to da poverenje građana u domaći finansijski sistem bude očuvano, o čemu svedoči i činjenica da i dinarska i devizna štednja, uprkos ekonomskoj krizi i neizvesnosti izazvanoj pandemijom virusa korona, nastavljaju da rastu, dostižući konstantno nove najviše nivoe.

Kao i prethodnih godina uoči Svetskog dana štednje, i ove godine Narodna banka Srbije pripremila je analizu isplativosti štednje, koja je još jednom potvrdila da je dinarska štednja isplativija od štednje u devizama – i u kratkom i u dugom roku.

To je rezultat:

očuvane monetarne (inflacija i devizni kurs) i finansijske stabilnosti;

relativno viših kamatnih stopa na dinarsku štednju nego na štednju u evrima;

povoljnijeg poreskog tretmana dinarske štednje – kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, dok se kamata na deviznu štednju oporezuje po stopi od 15%;

mera donetih u periodu pandemije koje su doprinele nastavku očuvanja makroekonomske stabilnosti.

Štediša koji je pre godinu dana položio na štednju 100.000 dinara dobio bi oko 2.200 dinara (ili blizu 20 evra) više nego štediša koji je u istom periodu oročio na godinu dana 850 evra, odnosno protivvrednost iznosa od 100.000 dinara.

Analiza je potvrdila veću isplativost dinarske od devizne štednje, ne samo za godišnje oročavanje već i za štednju oročenu na kraće i na duže rokove.

Tokom prethodnih osam godina, kod oročavanja depozita na tri meseca, dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u gotovo 90 odsto posmatranih tromesečnih potperioda, dok je u slučaju oročavanja depozita na dve godine, dinarska štednja bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja.

Promovisanjem dinarske štednje i njene veće isplativosti, Narodna banka Srbije nastavlja s dosadašnjom praksom podsticanja procesa dinarizacije, tako da će i u narednom periodu nastaviti da, u saradnji s Vladom Srbije, preduzima mere i aktivnosti usmerene ka ostvarenju tog cilja.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća