Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta zaista stoji iza sukoba SBB sa kompanijama Telekom i Telenor

Poslovna saradnja nije kartel
Srpska ekonomija

Spajanje ili saradnja, ugrožavanje konkurencije ili liberalizacija tržišta, formiranje kartela ili pak uobičajena praksa na domaćem i na svetskom telekomunikacionom polju... Ovo su poslednjih dana bila oprečna tumačenja dešavanja u kom su akteri kompanije "Telekom Srbija", "Telenor" i SBB, pišu Večernje novosti.

Već danima operater kablovske i satelitske televizije SBB spočitava "Telekomu" da se spaja sa "Telenorom", a da se iza toga krije namera da potisne SBB sa tržišta, pa time i medije u njihovom vlasništvu, podseća Bojana Caranović, autor teksta pod naslovom Poslovna saradnja nije kartel: Šta zaista stoji iza sukoba SBB sa kompanijama "Telekom" i "Telenor".

Na koncu svega je, prema SBB, gušenje medijskih sloboda. Sa druge strane, u "Telekomu" i "Telenoru" čvrsto negiraju ove optužbe. Tvrde da je sporazum o poslovnoj saradnji koji su te dve kompanije potpisale nova ponuda na tržištu, uz to zakonita i korisna za klijente. Državni operater podvlači da nemaju nameru da se spajaju sa "Telenorom" i "kartelišu tržište" već da je reč o redovnoj ugovornoj saradnji koja je u potpunosti u skladu sa evropskim standardima i praksom.

- "Telekom Srbija" i kompanija "Telenor" se ne spajaju, niti je to bilo kada bio plan. "Telekom Srbija" namerava da po komercijalnim uslovima iznajmljuje svoju optičku infrastrukturu "Telenoru" - kažu u "Telekomu". - Time se značajno liberalizuje tržište telekomunikacija u Srbiji.

Ovakva saradnja donela bi brojne pogodnosti korisnicima i pospešila konkurenciju i inovacije u telekomunikacionoj industriji, što je osnovna namera obe kompanije. Bakarna telekomunikaciona infrastruktura "Telekoma Srbija" već je liberalizovana i koristi je više operatera, uključujući i SBB, a ovo je početak liberalizacije optičke infrastrukture, što je, inače, raširena praksa u Evropi. Ovo nije ekskluzivna ugovorna saradnja. "Telenor" je samo prva kompanija sa kojom nameravamo da imamo ovakvu vrstu saradnje.

LUČIĆ: NUDILI SMO IM RAZMENU

- POŠTO u SBB pričaju o gušenju medija, bitno je da se zna da smo njima nudili razmenu kanala - kaže, za "Novosti", Vladimir Lučić, direktor "Telekoma". - Iako nisu prihvatili, SBB je pustio EON paket za sve, tako da svaki MTS korisnik suštinski može da gleda "Junajted medija" kanale. Obrnuto, i SBB korisnik može da gleda "Telekom" kanale preko "Arena klaud aplikacije". "Telenor" i VIP će sigurno ući u segmente fiksne telefonije, bilo kroz optiku, ili 5G. Za "Telekom" je strateški bolje da izađe u susret budućnosti i ponudi mobilnim i ostalim operaterima rentiranje optičke infrastrukture pod jednakim uslovima.

Stručnjaci iz oblasti telekomunikacije potvrđuju da je ono što se poslednjih dana u medijima naziva pravljenjem kartela, u 19 zemalja Evropske unije česta situacija na tržištu. Takođe dodaju da nije novina ni kod nas, a da bi to i sama SBB mogla da zna jer je "do juče" bila u povlašćenom položaju, godinama besplatno koristeći državne resurse.

Da je ovakav vid poslovne saradnje uobičajen ne samo kod nas, već i u svetu, smatra Miloš Rajković, član Republičke radiodifuzne agencije od 2011. do 2017. godine. Kako, za "Novosti", tvrdi, na delu je pokušaj da se finansijski interes i profit u javnosti predstave kao medijska i politička priča.

- Svakog dana se u svetu potpiše na desetine takvih ugovora - kaže Rajković. - Uobičajena je praksa da ovakve kompanije potpisuju ugovore o poslovnoj saradnji i tako se bore za svoje interese i profit. Osim toga, sličan takav ugovor o saradnji imali su i "Telenor" i SBB, pa se ne sećam da se tada podigla ovolika prašina. Ugovor o kom se govori usmeren je na to da participacija na tržištu udruženih bude veća, verovatno se mogu očekivati i neke povoljne ponude za građane i sve je zakonito. To nije sporno, ali jeste to da SBB umesto da ukoliko dođe do smanjenja prihoda izađe sa ponudama smanjenja zakupa, troškova, nove ponude za svoje klijente, oni idu na kartu pravljenja buke i priču o ugrožavanju medijskih sloboda.

Ovim ugovorom, "Telenor" će zapravo biti u prilici da osim optike od "Telekoma Srbija" kupi i sadržaje, ali će imati i mogućnost izbora da sadržaje kupuje i od drugih proizvođača i distributera, kao i mogućnost da proizvodi sopstvene programe. U "Telenoru" dodaju da je njihova ambicija da uđu u oblast interneta i televizije, kao samostalna kompanija, ne spajajući se ni sa kim.

- Što se tiče širokopojasnog interneta i TV sadržaja, građani Srbije danas mogu da biraju između vrlo ograničenog broja i ponuda kompanija. Mi želimo da uvedemo novu i drugačiju ponudu, a ne da uklonimo sa tržišta bilo koju postojeću - kažu u "Telenoru". - Pojava trećeg konkurenta u ovoj oblasti donosi liberalizaciju tržišta, zdraviju konkurenciju, nova ulaganja i dobrobit za sve: korisnike, tržište telekomunikacija i celo društvo.

SVE SE RADI PO ZAKONU

"TELENOR" ima veoma dobru infrastrukturu u Srbiji, sa više od 2.200 baznih stanica i 6.100 kilometara optičkih kablova, ali kada su potrebni dodatni kapaciteti, kako bi se pružila što bolja usluga korisnicima, komercijalno iznajmljuje infrastrukturu od različitih partnera, uključujući i "Telekom" i SBB - objašnjavaju u "Telenoru". - Zakup infrastrukture je uobičajena i zakonita poslovna praksa svih operatera. Trenutno nemamo određeni proizvod ili uslugu koje bismo najavili, ali o razvoju i pripremi moguće buduće ponude, otvoreno razgovaramo sa svim potencijalnim provajderima medijskih sadržaja i drugim partnerima. Naša ambicija ni u kom slučaju nije ugrožavanje slobode medija u zemlji.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije