Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

eProstor rešava veliku prepreku za investiranje u Srbiji

Beograd
Srpska ekonomija

Izrada prostornih i urbanističkih planova koji određuju namene i propisuju pravila građenja predstavlja veliko usko grlo za investiranje u Srbiji. Za usvajanje plana detaljne regulacije potrebno je najmanje pola godine uz poštovanje svih procedura, a za plan generalne regulacije bar 12 meseci. Međutim, u praksi procedure donošenja često traju i godinama zbog nedovoljno efikasne komunikacije i koordinacije nadležnih organa. NALED rešenje vidi u uspostavljanju digitalne platforme eProstor.

- eProstor bi omogućio da institucije mogu da elektronski razmenjuju informacije, daju komentare, izdaju uslove i saglasnosti i na platformi rade simultano na izradi planova, umesto što sada čekaju jedna na drugu da bi uradile svoj deo posla. To bi bio i napredni sistem koji bi se mogao integrisati sa sistemom za izdavanje različitih dozvola za potrebe izgradnje, a takođe bi predstavljao lako pretraživu bazu svih planskih dokumenata u Srbiji. Zahvaljujući eProstoru bismo ubrzali proces izrade planova, ostvarili velike uštede i povećali transparentnost usvajanja planskih dokumenata – kaže Dragana Čukić, potpredsednica Upravnog odbora NALED-a i članica Upravnog odbora Udruženja inženjera konsultanata Srbije (ACES).

Jedna od ključnih odlika eProstora bilo bi lakše i blagovremeno uključivanje građana i privrede u sve faze izrade planova. Preko javnog dela portala oni bi mogli da obeleže zonu za koju su posebno zainteresovani i da u gotovo realnom vremenu elektronskim putem dobiju obaveštenje kada je neko pokrenuo inicijativu za izmenu planskog dokumenta ili podneo zahtev za građevinsku dozvolu i da, u skladu sa zakonom predviđenim procedurama, pravovremeno reaguju.

- To bi sprečilo situacije gde su investitori već pribavili dozvole za izgradnju, a građani saznaju da će doći do izgradnje tek kada se pojave bageri, kada je kasno za uticanje na planom predviđene namene ili parametre. Trenutno imamo više primera (male hidroelektrane, promene namena zelenih površina u zone izgradnje i sl.) gde građani protestima sprečavaju izgradnju, a investitori koji su pribavili dozvole od države mogu da traže i ostvare pravo na odštetu, koja će im biti isplaćena iz budžeta – pojašnjava Čukić i ističe značaj eProstora za unapređenje kulture blagovremenog uključivanja svih zainteresovanih strana u izradu planova.

Povezivanjem s Republičkim geodetskim zavodom, eProstor bi omogućio da se iz katastra brzo povlače informacije potrebne za izgradnju, kao i da se podaci u katastru redovno ažuriraju. Činjenica da sve institucije rade istovremeno na jednom planskom dokumentu, sigurno bi uticala da se striktnije poštuju rokovi i u planska dokumenta unose ažurni i potpuni podaci, što bi unapredilo kvalitet tih dokumenata.

U ovom trenutku, teritorija Srbije je dobro pokrivena planskim dokumentima, ali su u mnogim slučajevima nepotpuni i neophodno ih je dalje razrađivati kroz izradu detaljnijih planova, što vrlo često moraju da finansiraju investitori kako bi mogli da grade, bez izvesnog vremenskog roka za realizaciju projekata. Nedostatak jedinstvene baze svih planova sa ažurnim i potpunim podacima otežava čak i profesionalcima da utvrde precizno pod kojim uslovima se može graditi u određenoj zoni, što bi rešio eProstor.

Srbija je značajno unapredila regulativu za upravljanje geoprostornim podacima i stvorila okvir za izradu platforme eProstor i elektronskih procedura za izradu planskih dokumenata. Na putu do eProstora potrebno je unaprediti dostupnost podataka i njihovu standardizaciju i digitalizaciju.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane