Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Gradovi i opštine u proseku ozakone 300 kuća i stanova godišnje

Beograd
Srpska ekonomija

Ako bi se napravio “profil” prosečne lokalne samouprave iz ugla rešavanja nelegalne gradnje, izgledao bi sumorno: od 100 zaposlenih, tek njih šestoro angažovano je na poslovima ozakonjenja nelegalnih objekata. Na stolovima ih čeka 7.000 predmeta, dok godišnje postignu da obrade tek oko 300. Tim tempom, proces ozakonjenja trajao bi decenijama.

Brojke su deo najnovije NALED-ove Analize postupka ozakonjenja objekata u Srbiji, a za početak jasno ilustruju da broj zaposlenih na ovim poslovima nije dovoljan kako bi se ozakonjenje privelo kraju u zakonskom roku do 2023. godine i da je gradovima i opštinama potrebna podrška.

- Prosečan grad ili opština za mesec dana uspe da ozakoni tek 24 objekta jer na svakog zaposlenog dođe više od 1.100 aktivnih predmeta. Uprkos tome, broj rešenih predmeta od kad je 2015. godine donet novi zakon nije mali i gotovo 225.000 vlasnika ozakonilo je svoje objekte. Međutim, moramo da  ubrzamo proces, novi predmeti stalno pristižu s obzirom na to da nelegalna gradnja nije stala – kaže Dejan Vuković, potpredsednik Saveza za imovinu i investicije u NALED-u i osnivač i vodeći partner u kancelariji “Vuković i partneri”.

On navodi, pozivajući se na analizu, da je u gotovo 70% slučajeva gradnja bez dozvole otkrivena tako što je objekat uočen na satelitskim snimcima katastra. Tek svaki peti predmet nastane zato što vlasnik sam odluči da prijavi nelegalnu gradnju i podnese zahtev za legalizaciju, dok oko 6%  predmeta pristigne tek nakon što je doneto rešenje o rušenju.

Samo 38% lokalnih samouprava ozakonjenje obavlja u okviru posebnih odeljenja i manjak zaposlenih je samo deo problema. Pomoć im je potrebna i u materijalnim kapacitetima s obzirom na to da dve trećine nema poseban softver preko kojeg sprovodi postupak ozakonjenja. 

Interesantno je da tek 5% opština vidi nedostatak zaposlenih kao glavni uzrok velikog broja nerešenih predmeta. Probleme mnogo više prepoznaju u nerešenim imovinsko-pravnim odnosima (38,2% odgovora), nezainteresovanosti vlasnika (19,6%), a na listi su i visoki troškovi postupka (18,6%), kao i previše papirologije i komplikovana regulativa (10%).

- To nam sve govori da postoji prostor za unapređenje na više koloseka. Lokalne samouprave ukazuju na to da bi mogle da ubrzaju rešavanje ukoliko nađu način da zaposle još ljudi na poslovima ozakonjenja, a pomogla bi i digitalizacija procedura. Kada je reč o nevoljnosti vlasnika da nelegalni objekat prijave i ozakone, njih je moguće stimulisati kroz smanjenje iznosa taksi, kao i obima propisane tehničke dokumentacije – kaže Vuković.

Istraživanje NALED-a rađeno je na osnovu ankete, koja je obuhvatila 105 odgovora lokalnih samouprava. Većina anketiranih su opštine (80%) i to one iz regiona Šumadije i zapadne Srbije (43%), dok ih iz južne i istočne Srbije ima 36%. 

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane