Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Gradovi i opštine u proseku ozakone 300 kuća i stanova godišnje

Beograd
Srpska ekonomija

Ako bi se napravio “profil” prosečne lokalne samouprave iz ugla rešavanja nelegalne gradnje, izgledao bi sumorno: od 100 zaposlenih, tek njih šestoro angažovano je na poslovima ozakonjenja nelegalnih objekata. Na stolovima ih čeka 7.000 predmeta, dok godišnje postignu da obrade tek oko 300. Tim tempom, proces ozakonjenja trajao bi decenijama.

Brojke su deo najnovije NALED-ove Analize postupka ozakonjenja objekata u Srbiji, a za početak jasno ilustruju da broj zaposlenih na ovim poslovima nije dovoljan kako bi se ozakonjenje privelo kraju u zakonskom roku do 2023. godine i da je gradovima i opštinama potrebna podrška.

- Prosečan grad ili opština za mesec dana uspe da ozakoni tek 24 objekta jer na svakog zaposlenog dođe više od 1.100 aktivnih predmeta. Uprkos tome, broj rešenih predmeta od kad je 2015. godine donet novi zakon nije mali i gotovo 225.000 vlasnika ozakonilo je svoje objekte. Međutim, moramo da  ubrzamo proces, novi predmeti stalno pristižu s obzirom na to da nelegalna gradnja nije stala – kaže Dejan Vuković, potpredsednik Saveza za imovinu i investicije u NALED-u i osnivač i vodeći partner u kancelariji “Vuković i partneri”.

On navodi, pozivajući se na analizu, da je u gotovo 70% slučajeva gradnja bez dozvole otkrivena tako što je objekat uočen na satelitskim snimcima katastra. Tek svaki peti predmet nastane zato što vlasnik sam odluči da prijavi nelegalnu gradnju i podnese zahtev za legalizaciju, dok oko 6%  predmeta pristigne tek nakon što je doneto rešenje o rušenju.

Samo 38% lokalnih samouprava ozakonjenje obavlja u okviru posebnih odeljenja i manjak zaposlenih je samo deo problema. Pomoć im je potrebna i u materijalnim kapacitetima s obzirom na to da dve trećine nema poseban softver preko kojeg sprovodi postupak ozakonjenja. 

Interesantno je da tek 5% opština vidi nedostatak zaposlenih kao glavni uzrok velikog broja nerešenih predmeta. Probleme mnogo više prepoznaju u nerešenim imovinsko-pravnim odnosima (38,2% odgovora), nezainteresovanosti vlasnika (19,6%), a na listi su i visoki troškovi postupka (18,6%), kao i previše papirologije i komplikovana regulativa (10%).

- To nam sve govori da postoji prostor za unapređenje na više koloseka. Lokalne samouprave ukazuju na to da bi mogle da ubrzaju rešavanje ukoliko nađu način da zaposle još ljudi na poslovima ozakonjenja, a pomogla bi i digitalizacija procedura. Kada je reč o nevoljnosti vlasnika da nelegalni objekat prijave i ozakone, njih je moguće stimulisati kroz smanjenje iznosa taksi, kao i obima propisane tehničke dokumentacije – kaže Vuković.

Istraživanje NALED-a rađeno je na osnovu ankete, koja je obuhvatila 105 odgovora lokalnih samouprava. Većina anketiranih su opštine (80%) i to one iz regiona Šumadije i zapadne Srbije (43%), dok ih iz južne i istočne Srbije ima 36%. 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta