Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

One ravnopravno dele posao sa muškarcima

Žene u geodeziji
Piše: Vesna Zdravković

Kada je pre više od 180 godina Miloš Obrenović prvi uveo evropske standarde premeravanja zemlje i katastra sigurno je u tom poslu video samo muškarce. Tako je i bilo sve do posle Drugog svetskog rata. Od sredine sedamdesetih godina prošlog veka odnos muškaraca i žena u geodeziji je skoro polovičan, rekla je gostujući na TV Studio B Maja Radović iz Republičkog geodetskog zavoda. Ona se osvrnula i na značaj geodete u svakodnevnom životu. Navela je da su između dva svetska rata u selima Srbije bile najvažnije tri ličnosti – sveštenik, učitelj i geometar. Sveštenik je bio zadužen za duhovno blagostanje, učitelj da obrazuje decu, dok je geodeta bio odgovoran za pravdenu podelu zemlje. Sagovornica ističe da je geometar oduvek imao veliku i važnu funkciju u društvenom životu, jer je nekada bilo važno, a i sada je bitno da se znaju granice parcele i čija je ona vlasništvo. Danas je situacija drugačija.

Vreme u kojem se geodezija tradicionalno smatrala muškom profesijom je prošlo, kaže Maja Radović. Posao geodete je, prema njenom mišljenju i dalje veoma popularno zanimanje, samo što danas taj posao nije više isključivo vezan za teren i rad na terenu. Mada je, moramo da dodamo, upravo taj terenski rad nekim ženama bio podsticaj u izboru baš tog posla. Nekada se uređaj za premer koji je bio nezgodan i težak za nošenje koristio na nepristupačnim mestima, bilo da je sunce, sneg ili kiša.

Promene u radu geodete nastale su sa prosecom digitalizacije. Biti geodeta danas znači da se dobar deo posla može obaviti iz kancelarije, putem računara, s tim da savremeni geodeta mora sada da dobro poznaje zakone koji se odnose na oblast kojom se bave, ali i da budu upućen u pravo uopšte.

Na konstataciju da su mnoge žene na rukovodećim položajima u RGZ-u Maja Radović navodi dve uspešne pomoćnice direktora. Jedna je Danka Garić, pomoćnica direktora Sektora za infromatiku i komunikaciju, a druga je Sonja Rakić, pomoćnica direktora Sektora za strateški razvoj. Obe su diplomirani geodetski inženjeri i uz primenu informatike bave se razvojem softvera za katastar nepokretnosti odnosno budućim razvojem RGZ-a.

Maja Radović je još istakla da je upravo jedna od najvećih i najznačajnijih novina kada je reč o vlasništvu nad imovinom to što se oba bračna partnera pri kupovini nepokretnosti upisiju kao vlasnici. Tu je stav RGZ-a koji je i učestovao u izradi novog zakona jasan – u cilju osnaživanja položaja žena u Srbiji one su izjednačene odnosno ravnopravne u vlasništvu sa muškarcima tako da dele nepokretnost na pola. Ona je istakla i podrđku ženama koje su osobe sa invaliditetom. Dodala je da će RGZ nastaviti da radi na tom polju, jer uvek ima prostora za unapređenje.

Ostali naslovi

Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)