Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako je pandemija uticala na interesovanje za keš kreditima u 2020. godini?

Beograd
Srpska ekonomija

Uprkos finansijskoj neizvesnosti i drugim okolnostima koje je donela pandemijska kriza, ukupno stanje gotovinskih i refinansirajućih kredita u prošloj godini je poraslo, a tražnja za novim pozajmicama ovog tipa tokom 2020. nije u velikoj meri zaostajala za onom iz 2019. godine, pokazuju podaci Erste Banke.

U pojedinim mesecima 2020, tražnja za finansijskom podrškom u vidu keš i refinansirajućih kredita bila je veća no u 2019. godini – tokom februara, jula i decembra odobren je veći broj novih kredita u ovom segmentu, dok je u junu, avgustu i novembru iznos novih pozajmljenih sredstava bio veći u odnosu na iste periode 2019. godine.

Kad je reč o stanju gotovinskih i refinansirajućih kredita, koje obuhvata i pozajmice odobrene prošle godine i one koje klijenti otplaćuju od ranije, ostvaren je rast ukupnog iznosa od pet odsto u odnosu na 2019. godinu. Prosečan odobreni gotovinski i refinansirajući kredit u 2020. iznosio je približno 619.000 dinara.

U svetlu novonastale situacije, građani su prošle godine i češće nego ranije koristili digitalne servise, imajući u vidu njihovu jednostavnost i dostupnost, kao i bezbednost po zdravlje. To se dobrim delom odnosilo na učestalije otvaranje računa onlajn, a ovim putem su često podnosili i zahteve za kreditima, pa su tako onlajn keš krediti u 2020. godini činili značajan udeo od više od petine gotovinskih kredita plasiranih na nivou Banke.

„U jeku pandemije i kriznog perioda prošle godine najvažnije nam je bilo da u svakom trenutku budemo tu za naše klijente, na raspolaganju za svakodnevnu komunikaciju i savetovanje, kako bismo im pomogli da u neizvesnoj situaciji dobiju adekvatnu podršku i za sebe donesu najbolje moguće finansijske odluke. Naš savetodavni pristup bio je usmeren na njihove potrebe i nalaženje odgovarajućih rešenja koja doprinose njihovoj finansijskoj sigurnosti“, ističe Zorana Aleksić, direktorka Sektora prodaje za stanovništvo, mala preduzeća i preduzetnike u Erste Banci, i dodaje:

„Krizni period uticao je na to da građani lako pređu na onlajn servise i koriste ih u većoj meri no ranije. Između ostalog, ohrabrivali smo ih i nastavljamo da ih podstičemo da podnošenje zahteva za gotovinskim i refinansirajućim kreditima obavljaju onlajn, jer je povoljnije, jednostavnije, a u aktuelnoj situaciji i bezbednije po zdravlje“.

Erste Banka je i ove godine pripremila specijalnu ponudu gotovinskih kredita sa mogućnošću refinansiranja, bez naknade za obradu kreditnog zahteva, bez troškova održavanja partije kredita i uz 12 meseci besplatnog održavanja za onlajn otvaranje dinarskog tekućeg računa. Osim u filijali, zahtev mogu podneti koristeći mobilno ili elektronsko bankarstvo, ili na sajtu Banke kao vrsti onlajn filijale, u kojoj od nedavno putem čet opcije mogu da se posavetuju sa predstavnicima Banke u realnom vremenu i dobiju brze odgovore na svoja pitanja.

Građanima su na raspolaganju iznosi kredita od 50.000 do 3.000.000 dinara, u zavisnosti od kreditne sposobnosti i visine redovnih mesečnih primanja, sa efektivnom kamatnom stopom od 7,45% za onlajn apliciranje. Rok otplate može varirati od šest meseci do 71 mesec za gotovinski kredit i kredit za refinansiranje u drugim bankama uz mogućnost dobijanja dodatne gotovine. Maksimalan rok otplate za refinansiranje obaveza u drugim bankama sa iznosom kredita koji ne može biti veći od iznosa duga koji se refinansira je 95 meseci. Nakon apliciranja onlajn, potrebno je samo jednom posetiti filijalu prilikom potpisivanja ugovora u odabranom terminu.

 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza