Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Očuvanje stabilnosti u uslovima borbe za ublažavanje efekata pandemije

Ekonomija Srbije u 2020. godini –
Foto: NBS
Srpska ekonomija

Uprkos pandemiji i do sada nezabeleženom globalnom smanjenju privredne aktivnosti, pravovremenim donošenjem i efikasnom primenom monetarnih i fiskalnih mera, Srbija je uspela da izbegne ozbiljnije posledice po ekonomiju i da očuva punu makroekonomsku i finansijsku stabilnost. Pored obimnog paketa fiskalnih mera, Narodna banka Srbija bila je jedna od prvih centralnih banaka u Evropi koja je nizom mera odgovorila na pandemiju. Referentna kamatna stopa smanjena je za ukupno 125 baznih poena, uvedena su dva moratorijuma na kredite, a bankama je pravovremeno obezbeđivana dinarska i devizna likvidnost. Zahvaljujući donetim merama, ključni indikatori ekonomske aktivnosti (promet u trgovini na malo, industrija i izvoz) oporavili su se već tokom trećeg kvartala 2020, a još značajniji rezultat mera je činjenica da je Srbija očuvala postojeće i nastavila da razvija nove proizvodne kapacitete, čime je obezbedila osnovu za stabilan privredni rast u 2021. i u narednim godinama.

Ono što je posebno važno, a što se u javnosti često zanemaruje ili se čak pogrešno interpretira jeste činjenica da su, uprkos obimnom paketu ekonomskih mera, svi ekonomski pokazatelji ostali u održivim okvirima i da su očuvani povoljni izgledi za stabilan ekonomski rast u srednjem roku. Vrlo često suočeni smo sa neopravdanim pesimizmom i neutemeljenim konstatacijama pojedinih ekonomista i dela domaće stručne javnosti u vezi sa povećanjem javnog duga Srbije u 2020. godini i održivošću javnih finansija u narednom periodu. Iz tog razloga posebno je važno istaći da je učešće javnog duga centralne države u BDP-u tokom 2020. godine povećano za svega 4,8 procentnih poena, čime je zadržano ispod nivoa propisanog kriterijumima iz Mastrihta. Još važnije je da je navedeno povećanje učešća javnog duga, između ostalog i zbog povoljnijeg rezultata po pitanju bruto domaćeg proizvoda, bilo mnogo manje u poređenju sa drugim zemljama Evrope, kao i da je bilo usmereno u očuvanje radnih i proizvodnih kapaciteta naše zemlje i očuvanje poslovnog i potrošačkog poverenja.

Pored toga, zahvaljujući odgovornoj ekonomskoj politici u prethodnom periodu i punoj koordinaciji monetarne i fiskalne politike, troškovi zaduživanja države su znatno smanjeni, uz istovremeno povećanje učešća duga u dinarima, čime je znatno smanjen valutni rizik.

Sve mere koje su preduzimane u prethodnim godinama stvorile su fiskalni prostor, koji je Vladi Republike Srbije dao mogućnost da odmah nakon izbijanja pandemije donese sveobuhvatan paket ekonomskih mera, koji će se vremenom ispostaviti kao najveći u ovom delu Evrope. Donošenje obimnog paketa pomoći (ukupan iznos u 2020. godini je činio oko 12,5% BDP-a) u najkraćem roku i očuvanje poverenja tokom najtežih meseci pandemije, ispostavilo se kao ključ brzog oporavka najvažnijih sektora privrede – industrijske proizvodnje, prometa u trgovini na malo i robnog izvoza.

Imajući u vidu očuvanu stabilnost i perspektive naše ekonomije nameće se zaključak da je povećanje javnog duga bilo opravdano, ali i umereno imajući u vidu razmere pandemije.

Takođe često se koriste i različiti i neprecizni pojmovi koji se porede ili se ukazuje na okvirne procene. Iz tog razloga posebno je važno prilikom analiziranja podataka o javnom dugu uvek naglasiti da se obračunavaju i komuniciraju dve kategorije – javni dug centralnog nivoa vlasti i javni dug opšte države koji uključuje ostale nivoe vlasti. Oba podatka su javno dostupna i prema podacima Ministarstva finansija godinu su završila ispod vrednosti od 60% BDP-a:

Javni dug centralne države povećan je sa 52,0% BDP-a na kraju 2019. na 56,8% BDP-a na kraju 2020. godine.

Kada se posmatra opšta država, cifre su neznatno drugačije – javni dug opšte države povećan je sa 52,9% BDP-a krajem 2019. na 57,7% BDP-a na kraju 2020. godine.

Koliko je to povećanje u odnosu na druge zemlje? U poređenju sa zemaljama Evropske unije, Srbija je tokom 2020. godine imala u proseku više nego dvostruko manje povećanje učešća javnog duga u BDP-u. U Evropskoj uniji posmatranoj u celini, zaključno sa trećim kvartalom, javni dug opšte države povećan je za preko 12% BDP-a - sa 77,6% BDP-a na kraju 2019. na 89,8% BDP-a. Pritom, povećanje duga u zemljama centralne Evrope iznosi u proseku oko 10% BDP-a, u najrazvijenijim zemljama EU u proseku oko 15% BDP-a, dok je javni dug Grčke i Kipra povećan za preko 20% BDP-a.  

Kakvi su efekti povećanja javnog duga Srbije? Osim finansiranja neophodnih zdravstvenih troškova, povećanje javnog duga rezultat je odluke Vlade Republike Srbije da pruži pomoć privredi i stanovništvu sa ciljem ublažavanje ekonomskih efekata pandemije.

Prema proceni Narodne banke Srbije, bez paketa mera koji je usvojen, čiji je fiskalni deo morao biti delom finansiran povećanjem javnog duga, pad BDP-a Srbije u 2020. godini iznosio bi preko 6%, a puni oporavak bi zbog gubitka proizvodnih i ljudskih kapaciteta trajao od tri do pet godina. Umesto toga, Srbija je u 2020. godini zabeležila smanjenje BDP-a od svega 1,1% i biće jedna od retkih zemalja koja će već u 2021. godini prestići pretkrizni nivo ekonomske aktivnosti. Poređenja radi, nakon prethodne krize 2009. godine i pada BDP-a u toj godini od 2,7%, pretkrizni nivo BDP-a je zbog gubitka proizvodnih kapaciteta i radne snage premašen tek 2013. godine.

Važnost preduzetih mera potvrđuju i podaci sa tržišta rada: broj formalno zaposlenih u privatnom sektoru je na kraju 2020. godine iznosio 1.650.238 ljudi, što predstavlja povećanje od oko 43 hiljade ljudi u odnosu na kraj 2019. godine. Poređenja radi, Srbija je samo u 2009. godini izgubila 39 hiljada radnih mesta u prerađivačkoj industriji, 19 hiljada radnih mesta u građevinarstvu i još 42 hiljade radnih mesta u uslugama pretežno privatnog sektora. Nepovoljna kretanja na tržištu rada u tim godinama su kulminirala u prvoj polovini 2012. godine kada je stopa nezaposlenosti dostigla rekordnih 25,5%.

Višestruko povećana profitabilnost privrede u godinama pre krize.

Jedan od razloga zbog kojeg je Srbija 2020. godinu završila sa minimalnim padom ekonomske aktivnosti jeste i činjenica da je pet godina u kontinuitetu, od 2015. do 2019. godine, privreda Srbije značajno uvećala svoju profitabilnost čemu je u velikoj meri doprinela i Narodna banka Srbije svojom monetarnom politikom. U posmatranom petogodišnjem periodu, srpska privreda ostvarila je ukupnu neto dobit od 1.468 milijardi dinara, čime je povećana otpornost i spremnost privrede na šokove iz međunarodnog okruženja.
 
Povećanje profitabilnosti inicirano je i podržano ekonomskom politikom usmerenom na obezbeđenje makroekonomske, finansijske i fiskalne stabilnosti i na stvaranje predvidivog ekonomskog okruženja za privredu i stanovništvo. Očuvanjem niske i stabilne inflacije čime je omogućeno smanjenje kamatnih stopa i troškova finansiranja, kao i očuvanjem relativne stabilnosti deviznog kursa Narodna banka Srbije je u velikoj meri doprinela stvaranju preduslova da se profitabilnost domaćih preduzeća uveća.

Uticaj monetarne politike možemo sagledati i kroz promene u bilansima preduzeća:

Ukoliko se posmatraju finansijski izveštaji preduzeća od 2014, tj. od kada postoje uporedivi podaci, iz godine u godinu se uočava smanjenje neposlovnih rashoda, tako da je njihovo učešće u ukupnim rashodima privrede smanjeno sa 10,6% u 2014, na 4,5% u 2019. godini, navodi se u saopštenju iz Kabineta guvernera.

Takvom trendu je pre svega doprinelo smanjenje rashoda po osnovu kamata i kursnih razlika, čije učešće u ukupnim rashodima je sniženo preko četiri puta – sa 4,3% u 2014. na ispod 1,0% ukupnih rashoda u 2019. godini.

Konkretno, privreda je u 2019. za pokriće troškova kamata izdvojila 76,7 milijardi dinara, što je za 63,8 milijardi dinara manje nego u 2014. godini. Pored toga, iskazana vrednost rashoda po osnovu kursnih razlika iznosila je 37,6 milijardi dinara, što je smanjenje od čak 206,6 milijardi dinara u odnosu na 2014. godinu. Po oba osnova, finansijski rezultat privrede je u 2019. bio povoljniji za 270 milijardi dinara u odnosu na 2014. godinu.

Zahvaljujući očuvanoj stabilnosti deviznog kursa i dodatnom sniženju troškova finansiranja u 2020. godini usled smanjenja referentne kamatne stope za ukupno 125 baznih poena, preduzeća u Srbiji su i tokom prethodne godine u najvećoj meri očuvala poslovnu aktivnost i konkurentnost, što im je omogućilo da i u do sada nezapamćenim okolnostima izvuku maksimum kada je poslovni i finansijski rezultat u pitanju. Dobri poslovni rezultati naših preduzeća i u uslovima pandemije su od izuzetne važnosti i za očuvanje radnih mesta i dohodaka naših građana.

Sve navedeno je dokaz da će monetarna politika zajedno sa ostalim ekonomskim politikama u zemlji, kao i do sada stvarati preduslove i preduzimati mere za očuvanje proizvodnih kapaciteta i njihovo povećanje u narednim godinama, čak i u uslovima pandemije. U tom smislu, od izuzetne važnosti je i pravilna interpretacija ekonomskih pokazatelja, posebno javnog duga zemlje i njegove održivosti, kako bi se celovito sagledale sve aktivnosti koje su preduzimane u cilju borbe sa pandemijom i stvaranja mogućnosti privredi i stavnoništvu da sa što manje ekonomskih i zdravstenih posledica prevaziđu period krize.

 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza