Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Portret Čedomilja Mijatovića u vlasništvu Republike Srbije 

London
Foto: msp.gov.rs
Srpska ekonomija

Republika Srbija postala bogatija je za umetnički portret Čedomilja Mijatovića, jednog od prvih 16 akademika Srpske kraljevske akademije i njenog drugog predsednika, kao i utemeljivača Narodne banke Srbije, objavila je Ambasada Republike Srbije u Londonu. Kao šestostruki srpski ministar finansija, višestruki ministar inostranih dela, i dugogodišnji poslanik Kraljevine Srbije u Londonu, Mijatović je ostavio neizbrisiv pečat i na britansko – srpske odnose. Bio je potpisnik i trgovinskog sporazuma sa SAD iz 1881. koji se označava kao uspostavljanje diplomatskih odnosa dve države.

„Kao deo šire brige za srpsko istorijsko nasleđe, što je jedan od prioriteta Ministarstva spoljnih poslova i srpske diplomatske mreže širom sveta, smatrala sam da bi bilo od istorijske važnosti da se slika otkupi, postane vlasništvo Republike Srbije i zadrži izložena u prostorijama Ambasade“, izjavila je ovim povodom ambasadorka Republike Srbije u Londonu Aleksandra Joksimović, koja je dodala da se za pomoć obratila uglednom britanskom advokatu srpskog porekla Petru Orliću, koji je portret otkupio i donirao Ambasadi Srbije u Londonu, na čemu mu je iskreno zahvalna. 

Portret je bio u višedecenijskom posedu Majkla Tavenora (Michael Tavenor), starešine katedrale u Herfordu. Sliku je dobio od kćerke Čedomilja Mijatovića Milice Prajor. Ona je bila kći druge Mijatovićeve žene Ejde Prajor. Živela je skromno u predgrađu Londona, a sveštenik mesne anglikanske crkve u Ilingu Tavenor joj je pomagao. Zauzvrat mu je poklonila portret svog oca iz 1912. koji je on dao na restauraciju. Nakon što se penzionisao odlučio je da portret proda, a želja mu je bila da slika završi u Srbiji. 

Portret je gotovo u prirodnoj veličini i rad je indijskog umetnika DŽehangira Ardešira Lalkake (Jehangir Ardeshir Lalkaka, 1884-1967), veoma popularnog u indijskim aristokratskim krugovima. NJegov portret kralja DŽordža V iz 1929. i danas se nalazi u Bakingemskoj palati. 

Urna sa pepelom Čedomilja Mijatovića (umro 1932) završila je u Ambasadi Kraljevine Jugoslavije u Londonu tokom Drugog svetskog rata, ali je zatim izgubljena. I veoma vredan Mijatovićev arhiv izgoreo je u požaru u Londonu pred Prvi svetski rat. Tako je ova slika jedna od retkih sačuvanih svedočanstava iz njegovog života. Bista Čedomilja Mijatovića postavljena je u Narodnoj banci Srbije, ispred svečane sale guvernera, a u samoj sali nalazi se uramljen zakon o osnivanju Narodne banke s Mijatovićevim potpisom.

Ostali naslovi

Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)