Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mladi u Srbiji o uticaju i značaju društvenih mreža

Istraživanje
Srpska ekonomija

Organizacija Centar za kreiranje politika i strategija sprovela je istraživanje pod nazivom „Stavovi mladih u Republici Srbiji o uticaju i značaju društvenih mreža“. Ideja je bila da se ispitaju stavovi mladih građana Republike Srbije o temi koja je uvek aktuelna, a koja njih kao grupaciju unutar svakog društva posebno vezuje za ovu temu. Društvene mreže su poslednjih godina sve brojnije i raznovrsnije, a broj njihovih korisnika se iz dana u dan uvećava, a samim tim i broj naloga na tim mrežama raste. Shodno tome, nas je zanimalo da kroz ovo istraživanje ispitamo mlade u Srbiji i vidimo kakvo mišljenje imaju o uticaju i značaju koji društvene mreže mogu da imaju po njih i njihove vršnjake.

Kroz set pitanja hteli smo da doznamo koje društvene mreže mladi najviše koriste, ali i koji su im izvori primarni za informisanje. Primetan je trend da mladi sve više svog vremena provode na telefonima i kompjuterima, a kao jedan od razloga za to izdvajaju se i društvene mreže. Nas je zanimalo i koliko vremena dnevno i pred spavanje provode na svojim nalozima, što je verujemo mnoge i navelo da se zapitaju da li previše borave na internetu i da li je vreme za neke promene. Kroz pojedina pitanja smo želeli da ispitamo i psihološke posledice koje ima korišćenje društvenih mreža. Tako smo hteli da saznamo kako mladi sebe vide na osnovu vremena koje provode na mrežama, kako one utiču na njihov odnos prema drugima i samim tim socijalnu ispunjenost. Takođe, da li mreže utiču na njihovo samopouzdanje, pojavu anksioznosti i depresije, ali i to koliko se mladi osećaju bezbedno na mrežama. Na kraju, nezaobilazna su bila pitanja koja se odnose na virus COVID-19, te smo temu pandemije spojili sa temom našeg istraživanja.

Shodno celokupnoj situaciji koja je zadesila čitav svet, pa i naš region, u cilju izbegavanja potencijalnih izlaganja riziku od zaraze virusom COVID-19, odlučili smo se da istraživanje o ovoj temi sprovedemo online putem (CAWI istraživanje). Istraživanje je sprovedeno u periodu od 21.12.2020. do 13.01.2021. godine. Ispitanici su popunjavali online Google upitnik koji se sastojao od 24 pitanja otvorenog, zatvorenog i mešovitog tipa. Anketa je imala za cilj da ispita stavove mladih o navedenoj temi i bila je potpuno anonimna. Ukupan broj popunjenih anketa iznosi 700, a slali su ih mladi iz svih krajeva Srbije. Obrada dobijenih podataka je izvršena putem specijalizovanog programa za obradu podataka – SPSS (Statistical Package for the Social Sciences).

Od ukupnog broja mladih koji su učestvovali u istraživanju, kada je polna struktura u pitanju više je bilo ženskih ispitanika. Tako žene čine većinu sa 69.9%, dok je muškaraca manje sa 30.1%. Iako su kao ispitanici bili planirani samo mladi, koji su po Zakonu definisani kao osobe starosti od 18-30 godina, shodno temi istraživanja u obzir su uzeti i stavovi osoba koje su mlađe od 18 godina. Tako prosečna starost ispitanika u ovom istraživanju iznosi 22,2 godine.

Kada je obrazovni status ispitanika u pitanju rezultati istraživanja su sledeći. Najveći broj ispitanika je trenutno na osnovnim studijama, njih 65.7%, dok je još 8.8% mladih završilo osnovne studije. Sa završenom srednjom školom bilo je 8.1%, dok trenutno master i doktorske studije pohađa 9% mladih. U istraživanju je procentualno učestvovalo najmanje ispitanika koji su na krajevima u ponuđenim odgovorima. Tako je sa završenom osnovnom školom svega 3.7% ispitanika, dok je sa završenim master studijama ili doktorskim studijama učestvovalo 4.7% mladih.

Što se tiče regionalne zastupljenosti, popunjene upitnike su slali mladi iz svih krajeva Srbije. Procentualno najveći broj mladih u istraživanju bio je sa teritorije grada Beograda, odnosno njih 40.6%. Od ostalih regiona Srbije, posle grada Beograda najviše je bilo mladih iz Šumadije i Zapadne Srbije, njih 24.4%, dok je donekle podjednak procenat mladih iz Južne i Istočne Srbije – 18.6% i iz Vojvodine – 16.4% ispitanika.

Mlade građane smo pitali i koliko su zadovoljni svojom trenutnom finansijskom situacijom, ocenjujući je na skali od 1 do 5. Najviše mladih je svoju finansijsku situaciju ocenilo srednjom ocenom – 3, odnosno da su na sredini kada je zadovoljstvo ili nezadovoljstvo finansijama u pitanju. Takođe, visok broj je i onih koji su dali ocenu 4, te ove dve ocene zbirno čine skoro 70% ukupnih ocena. Shodno tome, mladi ispitanici su ocenili svoju finansijsku situaciju prosečnom ocenom – 3,32.

 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza