Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ekonomski potencijal dijaspore veći od investicija

Kako crowdfunding platforme i alternativno finansiranje mogu da podrže lokalni razvoj
Srpska ekonomija

Iako zvanične statistike o broju naših ljudi u inostranstvu nisu usaglašene, o ekonomskom potencijalu dijaspore nema sporenja – zahvaljujući doznakama u Srbiju je samo tokom prošle godine ušlo oko tri milijarde evra. Prema podacima Svetske banke, u prethodnoj deceniji dijaspora je godišnje slala u maticu od tri do 3,7 milijardi evra što je za 50% više od prosečnog priliva stranih ulaganja. Usmeravanje tih sredstava u donacije i pokretanje biznisa značajno bi ubrzalo privredni rast Srbije.

Najviše novca, gotovo 30%, stiže iz Nemačke, oko 15% iz Švajcarske i 8,5% iz Austrije, a obezbeđivanje platforme preko koje bi donirali ili uložili u odabrane projekte, jedno je od efikasnih rešenja da podrže zajednice iz kojih su potekli, ocenjeno je na vebinaru „Dijaspora & donacije“, koji je organizovao NALED zajedno sa asocijacijom Loud Crowd, u okviru projekta „Alternativno finansiranje i donacije za lokalne zajednice u Srbiji“. Projekat je omogućilo Nemačko savezno ministarstvo za privrednu saradnju i razvoj (BMZ) putem Nemačko-srpske inicijative za održivi rast i zapošljavanje.

- Nemačka razvojna saradnja je prepoznala značaj NALED-ove platforme za donacije putem koje smo zajedno s privredom iz našeg članstva na početku pandemije za tek nešto više od mesec dana obezbedili podršku u vrednosti od 250.000 evra za 41 lokalnu samoupravu. Između ostalog, donirano je 55 tona hrane za 11.000 domaćinstava, 67 računara i medicinska i zaštitna oprema. Takva platforma može da pomogne u povezivanju lokalnih zajednica kojima je potrebna pomoć sa privredom i pojedincima iz zemlje i inostranstva koji tu pomoć mogu da pruže, bilo da je reč o finansijskim sredstvima ili in-kind donacijama u proizvodima i uslugama- rekla je Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a.

- Putem platformi za alternativno i grupno finansiranje kao što je crowdfunding, dijaspora može da pomogne lokalnoj zdravstvenoj ustanovi, finansira obnovu lokalnog muzeja ili opremanje prostora za mlade preduzetnike, projekte očuvanja životne sredine kao što su pošumljavanje ili čišćenje reka, podrži umetnike i druge kreativce ili investira u nove start-upove i dobre poslovne ideje. Ovim projektom želimo da mapiramo potencijal za saradnju i identifikujemo šta su barijere za veća ulaganja dijaspore, kao i da osnažimo lokalne samouprave i nevladine organizacije da osmisle i ponude kvalitetne projekte – istakla je Daniela Funke, direktorka GIZ Srbija.

Na vebinaru je istaknuto da je izgradnja poverenja i saradnje dijaspore s maticom važan korak, a država je već napravila pomak izradom prvog nacrta Akcionog plana za sprovođenje ekonomskih migracija koji predviđa pojednostavljenje procedura za slanje deviznih doznaka i uspostavljanje platforme za donacije dijaspore do 2023. godine.

istraživanja pokazuju da dijaspora najčešće donira pojedincima – siromašnim i teško bolesnim licima i to putem namenskih računa, SMS-a ili fondacija. S druge strane, postoji manjak poverenja u doniranje posredstvom državnih institucija zbog nedovoljne transparentnosti i straha da novac neće otići u prave ruke.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza