Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Prelazak na zelenu ekonomiju, novi prostor za velike investicije

Beograd
Srpska ekonomija

Privredna komora Srbije formira Alijansu za zelenu tranziciju koju će činiti konzorcijum kompanija, lidera niskougljenične ekonomije u našoj zemlji, a čiji je cilj da predvode promene u oblasti „zelene“ cirkularne ekonomije u srpskoj privredi.

Potencijalni privredni sektori koji su identifikovani kroz Strategiju industrijske politike Srbije od 2021. do 2030. godine za zelenu tranziciju su prerađivačka industrija, posebno prehrambena, drvna industrija, građevinarstvo, primarna poljoprivreda i industrija plastike.

Ovi sektori su takođe prepoznati i u Mapi puta za cirkularnu ekonomiju Srbije i sada ih je potrebno dalje razraditi kroz Program za cirkularnu ekonomiju i Akcioni plan sprovođenja aktivnosti za Strategiju industrijske politike, kaže Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju u Privrednoj komori Srbije (PKS).

„S obzirom da je EU u procesu tranzicije ka održivom poslovanju, a Srbija u procesu pristupanja EU, i da su na raspolaganju IPA i drugi bespovratni finansijski fondovi, potrebno je pristupiti planiranju investicija za narednu dekadu kako bi se sprovela tranzicija održivog poslovanja i ekonomskog oporavka privrede naše zemlje“, kaže Mitrović.

Kompanije su svesne da je neophodno uvođenje čistih tehnologija i novih veština, međutim, naročito u vreme krize, prinuđene su da smanjuju investicije i održavaju tekuće poslovanje sa minimalnim troškovima, objašnjava Mitrović. Prema njegovim rečima, to dovodi do problema u sprovođenju aktivnosti zelene tranzicije, upravo kada je važno imati usaglašenu fiskalnu i taksenu politiku prema privredi.

 „Privredna komora Srbije u februaru pokreće digitalnu platformu kroz CE HUB, kako bi pomogla privredi, posebno sektoru malih i srednjih preduzeća, da unaprede tehnološka rešenja, digitalizuju proizvodnju i pređu na niskokarbonski i resursno efikasnu proizvodnju“, najavio je Mitrović.

Srbija planira da dostigne godišnje stope rasta BDP-a od 6 odsto, a Mitrović kaže da PKS u tom smislu zagovara godišnja ulaganja od 500 miliona evra do 2030. u izgradnju održive infrastrukture, posebno za tretman otpadnih voda i čvrstog otpada.

„Za poslednjih 20 godina direktna šteta od klimatskih promena po privredu i lokalne zajednice koštala je našu zemlju preko sedam milijardi evra. Nedavni ekološki akcidenti u Leposaviću, pucanje brane jalovišta, i Potpećko jezero koje je zatrpano ambalažnim otpadom, pokazuju ranjivost sistema i slabu infrastrukturu za tretman otpada“, kaže Mitrović.

U protekle dve decenije nije se došlo do cifre od pet odsto recikliranog komunalnog otpada godišnje, navodi se u tekstu Privredne komore Srbije. Na smetlištima, navodi, završi više od 100 miliona evra vrednih sirovina koje mogu da se recikliraju, ponovo upotrebe, ili iskoriste za dobijanje nekog oblika energije.

Potrebno je, ukazuje, obezbediti investicije za tretman tekstilnog i farmaceutskog otpada, nikl kadmijumskih i alkalnih baterija, otpada od hrane, ambalaže od pesticida, postrojenja za opasan otpad...

Izgradnja 356 postrojenja za tretman otpadnih voda je u planu, kao i više od 20 centara za tretman čvrstog komunalnog otpada u Srbiji.

„Ovo je velika investiciona šansa za privatne fondove i privatni kapital, da snažno podrži modele investiranja u infrastrukturu za treman otpadnih, pijaćih voda i čvrstog otpada. Potrebne investicije u životnu sredinu u Srbiji su oko 15 milijardi evra u narednih 20 godina, a benefit je rast BDP od jedan odsto godišnje u procesu zelene tranzicije srpske ekonomije“, objašnjava Mitrović.

U Srbiji se godišnje proizvede oko 12 miliona tona otpada, dok se iz domaćinstava sakupi više od 2,5 miliona tona komunalnog otpada. Od te količine, svega 500.000 tona završi na sanitarnim deponija, a ostatak na ukupno 137 registrovanih smetlišta, od kojih se na 42 otpad odlaže bez ikakve kontrole, kaže Mitrović.

Kako bi se ovi problemi rešavali, predstavnici Centra za Cirkularnu ekonomiju PKS i Nordijske poslovne alijanse u Beogradu potpisali su 19. januara Pismo o namerama usmereno na jačanje saradnje dve poslovne asocijacije na polju razvoja cirkularne ekonomije, zajedničkih zelenih projekata, i osnivanja HUB-a i digitalne platforme za cirkularnu ekonomiju. 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta