Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Katastar vodova jedinstven u Evropi i svetu

Novine iz Republičkog geodetskog zavoda
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

“Sa ponosom možemo da kažemo da je Srbija prva u Evropi i jedna od prvih zemalja u svetu koja na jednom mestu ima evidenciju i registar podzemnih vodova koji je dostupan svima, a omogućava i da se upiše pravo vlasništva nad tim vodovima”, rekao je Darko Vučetić, načelnik Centra za upravljanje geoprostornim podacima Republičkog geodetskog zavoda.

On ističe da su do toga došli najveći svetski eksperti u toj oblasti i dodaje da tako nešto nemaju ni najbogatije zemlje na svetu. Navodi primer Velike Britanije koja je napravila prošle godine plan prema kojem bi do 2025. godine trebalo da se uradii deo onoga što mi već imamo u Srbiji. Za pilot projekat Britnaci su potrošili četiri milijarde funti.

"Srpski registar vodova na digitalnoj platformi geoSrbija uradili su stručnjaci RGZ-a, što predstavlja veliku uštedu", kaže Vučetić.

Gostujući na RTS-u objasnio je da katastar vodova čine vodovodna, kanalizaciona, drenažna, gasovodna, elektroenergetska, toplovodna, telekomunikaciona mreža odnosno kompletna struktura vodova. To je, u stvari čitav informacini sistem u kojem se nalazi mnogo podataka, kao što su dubina na kojoj su vodovi, jačina napona kada su elektroinstalacije u pitanju, a mapirani su i šahtovi, okna, odvodni priključci.

Darko Vučetić, inače IT stručnjak naglašava da sva javna preduzeća imaju zakonsku obavezu da prijave i upišu se kao vlasnici u katastar vodova. Još uvek nisu zavedeni svi vodovi, ali zato je tu geoSrbija da popiše sve ono što nedostaje.

- U evropskim i svetskim okvirima je poznato pravilo da sva javna preduzeća koja rade na državnom nivou su najažurnija, jer vide jasan interes u tome. Međutim, neažurna su, i to zbog različitih razloga, predužeća koja rade na lokalnom nivou, priča Vučetić. Dodaje da postoji nekoliko procedura za upis vodova u katastar, ali je najvažnije da infrastrukturu prijavljuje onaj koji je i održava. Ukoliko je reč o starim vodovima, za upis je potrebna dodatna dokumentacija kako bi se ozakonili. Međutim, i taj proces sada je pojednostavljen.

Zašto je bitan upis imovine u katastar? Sve što je neupisano, u stvari je mrtav kapital, odgovara Darko Vučetić. Nemate pristup finansijskim alatima koji su vam neophodni za unapređenje poslovanja. U Srbiji imate, kaže Vučetić primere dobre prakse. Preduzeća i privatne firme, na osnovu toga što su upisale vodove i svoje objekte u katastar, uspeli su da dobiju kredite koje su iskoristile da prošire svoje poslove.

Vučetić na kraju podseća da različite podatke sa platforme geoSrbija nedeljno koristi više od 200.000 ljudi.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza