Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Potencijalne opasnosti i rizici u trgovanju binarnim opcijama

Narodna banka Srbije o visokorizičnim transakcijama
Srpska ekonomija

U poslednje vreme uočena je praksa reklamiranja pojedinih elektronskih platformi koje potencijalnim klijentima nude mogućnost „lake i brze zarade“ u kratkom roku i to putem trgovanja binarnim opcijama.

Narodna banka Srbije upozorava građane da se radi o visoko rizičnim transakcijama koje često uključuju i različite oblike prevara i da se kao pružaoci ovih „usluga“ javljaju platforme koje ne podležu regulatornim, kontrolnim, niti nadzornim ovlašćenjima organa Republike Srbije. Pružanje investicionih i brokersko-dilerskih usluga u Republici Srbiji ne može se obavljati bez dozvole Komisije za hartije od vrednosti. Stoga, je preporuka građanima da pre nego što odluče da povere nekome svoj novac ili da investiraju u neki finansijski proizvod - provere da li lice ili platforma koji nude određene usluge imaju dozvolu za pružanje investicionih i brokersko-dilerskih usluga i davanje investicionih saveta. Na internet prezentaciji Komisije dostupni su, između ostalog, registar brokersko-dilerskih društava i registar investicionih savetnika, koji poseduju dozvolu Komisije za pružanje ovih usluga i aktivnosti.

Binarne opcije predstavljaju izvedene finansijske instrumente (finansijske derivate) u čijoj osnovi se mogu nalaziti različite vrste aktive – roba (poput nafte), berzanskih indeksa, valutnih parova, kao i akcija velikih kompanija - poput Apple Inc., Tesla Inc. i sl.). Isplata po osnovu binarnih opcija u potpunosti zavisi od uspešnosti predviđanja da li će cena određene aktive zabeležiti rast iznad ili pad ispod određenog nivoa, u određenom periodu. Naime, kupac ovakve opcije pokušava da predvidi smer kretanja cene izabranog instrumenta (rast ili pad cene), kao i vremenski period na koji glasi ovakva projekcija (1 minut, 15 minuta, 60 minuta…). U slučaju uspešno predviđenog kretanja cene, pojedinac ostvaruje dobit u formi fiksnog unapred poznatog dela uloženog novca (obično 70%-80% uloga), koju mu isplaćuje brokerska kuća (elektronska platforma), dok u slučaju neuspešnog predviđanja gubi ceo uložen iznos (100% uloga).

S obzirom da se radi o predviđanju smera kretanja cene u veoma kratkom roku kada promene cene uglavnom ne zavise od fundamentalnih pokazatelja, od posebnog značaja je poznavanje tehničke analize, koja se zasniva na praćenju istorijskih podataka, odnosno korišćenju grafičkih prikaza kako bi se identifikovali odgovarajući „obrasci“ u kretanju cene osnovne aktive koji mogu, ali i ne moraju uspešno da predvide kretanje cene u budućnosti. Ovakva strategija je orijentisana na kratak rok i smatra se veoma rizičnom, čak i za investitore sa značajnijim iskustvom. Stoga ulaganje u binarne opcije u velikoj meri ima karakteristike klađenja.

Zarada platformi se uglavnom bazira na sledećem:

U slučaju uspešne procene, pojedinac ostvaruje dobit u iznosu nižem od uloženog novca (npr. 70% uložene sume),

U slučaju pogrešne procene ostvaruje gubitak  celokupnog uloženog novca (100% uložene sume).

Posledica je da kupac binarne opcije u proseku gubi novac (sistem je dizajniran tako da „šanse“ u proseku idu u korist platforme).

Internet platforme za trgovanje koje nude ove „usluge“ ne ispunjavaju potrebne regulatorne zahteve, što ostavlja prostor za mnogobrojne prevare:

Odbijanje isplate inicijalno uplaćenih sredstava ili ostvarene zarade od strane platforme;

Zloupotreba podataka o korisnicima – neovlašćeno prikupljanje podataka o kreditnim karticama, podacima iz ličnih dokumenata (koji su neophodni za registraciju);

Diskonekcija između realnih tržišnih kretanja i kotacija prikazanih na platformi – jedan od ključnih izvora prevara odnosi se na manipulaciju podacima od strane trgovačkih platformi po pitanju stvarnog kretanja cena aktive.

Ključni kanal promocije ovakvih platformi su web sajtovi i društvene mreže, čiji je domet veliki, pri čemu njihova popularnost konstantno raste, u skladu sa sve intenzivnijim korišćenjem socijalnih mreža, što posebno može biti izraženo u uslovima pandemije kada značajan deo vremena provodimo koristeći elektonske uređaje. Reklame koje se plasiraju potencijalnim korisnicima najčešće obećavaju brzu zaradu, kao i niz „pogodnosti“ koje privlače korisnike:

Bonus depozit nakon registracije – dodatni novac koji stoji na raspolaganju za trgovanje;

Bonus depozite za značajniji iznos uloga – povećanje „nagrade“ za korisnike sa značajnijim ulozima;

Internet prezentacije jednostavne za korišćenje (user-friendly) i primamljivog dizajna.

Potencijalne opasnosti za građane od poslova sa binarnim opcijama prepoznali su i evropski regulatori, koji su preduzeli regulatorne mere kojima se privremeno ili trajno zabranjuje tržište, distribucija i prodaja binarnih opcija stanovništvu („malim“ investitorima). Tako je European Securities and Markets Authority (ESMA) tokom 2018. i 2019. godine svojim odlukama u više navrata privremeno zabranjivala stavljanje na tržište, distribuciju i prodaju binarnih opcija malim ulagačima, da bi od jula 2019. godine većina država članica EU (ukupno 25 država članica, kao i neke države van EU poput Norveške i V. Britanije) trajno zabranile stavljanje na tržište, distribuciju i prodaju binarnih opcija malim ulagačima.

Na brojne opasnosti i rizike u trgovini binarnim opcijama, kao i povezane prevare, ukazali su i američki regulatori, kao i američki FBI.

Narodna banka Srbije, kako se navodi u saopštenju iz kabineta guvernera, pozvala je građane na opreznost i detaljno analiziranje svih rizika potencijalnog ulaganja finansijskih sredstava u ovakve i slične proizvode koji se smatraju visokorizičnim i koji mogu dovesti do značajnih gubitaka.

 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza