Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Portret Čedomilja Mijatovića u vlasništvu Republike Srbije 

London
Foto: msp.gov.rs
Srpska ekonomija

Republika Srbija postala bogatija je za umetnički portret Čedomilja Mijatovića, jednog od prvih 16 akademika Srpske kraljevske akademije i njenog drugog predsednika, kao i utemeljivača Narodne banke Srbije, objavila je Ambasada Republike Srbije u Londonu. Kao šestostruki srpski ministar finansija, višestruki ministar inostranih dela, i dugogodišnji poslanik Kraljevine Srbije u Londonu, Mijatović je ostavio neizbrisiv pečat i na britansko – srpske odnose. Bio je potpisnik i trgovinskog sporazuma sa SAD iz 1881. koji se označava kao uspostavljanje diplomatskih odnosa dve države.

„Kao deo šire brige za srpsko istorijsko nasleđe, što je jedan od prioriteta Ministarstva spoljnih poslova i srpske diplomatske mreže širom sveta, smatrala sam da bi bilo od istorijske važnosti da se slika otkupi, postane vlasništvo Republike Srbije i zadrži izložena u prostorijama Ambasade“, izjavila je ovim povodom ambasadorka Republike Srbije u Londonu Aleksandra Joksimović, koja je dodala da se za pomoć obratila uglednom britanskom advokatu srpskog porekla Petru Orliću, koji je portret otkupio i donirao Ambasadi Srbije u Londonu, na čemu mu je iskreno zahvalna. 

Portret je bio u višedecenijskom posedu Majkla Tavenora (Michael Tavenor), starešine katedrale u Herfordu. Sliku je dobio od kćerke Čedomilja Mijatovića Milice Prajor. Ona je bila kći druge Mijatovićeve žene Ejde Prajor. Živela je skromno u predgrađu Londona, a sveštenik mesne anglikanske crkve u Ilingu Tavenor joj je pomagao. Zauzvrat mu je poklonila portret svog oca iz 1912. koji je on dao na restauraciju. Nakon što se penzionisao odlučio je da portret proda, a želja mu je bila da slika završi u Srbiji. 

Portret je gotovo u prirodnoj veličini i rad je indijskog umetnika DŽehangira Ardešira Lalkake (Jehangir Ardeshir Lalkaka, 1884-1967), veoma popularnog u indijskim aristokratskim krugovima. NJegov portret kralja DŽordža V iz 1929. i danas se nalazi u Bakingemskoj palati. 

Urna sa pepelom Čedomilja Mijatovića (umro 1932) završila je u Ambasadi Kraljevine Jugoslavije u Londonu tokom Drugog svetskog rata, ali je zatim izgubljena. I veoma vredan Mijatovićev arhiv izgoreo je u požaru u Londonu pred Prvi svetski rat. Tako je ova slika jedna od retkih sačuvanih svedočanstava iz njegovog života. Bista Čedomilja Mijatovića postavljena je u Narodnoj banci Srbije, ispred svečane sale guvernera, a u samoj sali nalazi se uramljen zakon o osnivanju Narodne banke s Mijatovićevim potpisom.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije