Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Frilenseri spremni da plaćaju porez

NALED-ova anketa
Srpska ekonomija

Čak 70% frilensera spremno je da plaća poreze i doprinose za svoj rad, ali visoka stopa oporezivanja, neodgovarajući zakonski okvir i nedovoljno jasne instrukcije za obračunavanje poreskih obaveza su ključni problemi sa kojima se suočavaju, pokazalo je istraživanje na uzorku od 480 ispitanika, koje je u novembru sproveo NALED, zajedno sa Republičkim sekretarijatom za javne politike.

Frilenseri ističu da u proseku prihoduju 1.085 evra mesečno, a od te sume bi za porez i doprinose izdvojili najviše 110 evra ili do 12%. Više ne bi platili ni kada bi uz puno osiguranje imali legalan status i kreditni potencijal. Interesantno je i da bi petina za poreske obaveze dala manje od 3.000 dinara, od kojih većina i manje od jedne hiljadarke. 

- Polovina frilensera bi poreze i doprinose plaćala samo tokom perioda kada rade, što im poreski sistem i omogućava. Postoji i deo, oko 31% obveznika, koji su rekli da ne bi želeli da plaćaju poreze, a kao razloge navode visok nivo poreza, nestalne prihode i nepoverenje u institucije. Takođe, žele da dobiju nešto zauzvrat. To nam puno govori o nivou poreske kulture u našoj zemlji i nepoznavanju poreza, koji su nenamenski prihodi države i za njihovo plaćanje se nigde u svetu ne dobija konkretna protivusluga već se novac ulaže u zajedničke potrebe kao što su zdravstvo, prosveta, infrastruktura i drugo – kaže Igor Lončarević, potpredsednik NALED-ovog Saveza za fer konkurenciju i partner u kompaniji KPMG.

Na panelu o jačanju poreske kulture, koji je u novembru organizovao NALED, uz podršku KPMG-a i Nemačke razvojne saradnje, učesnici su se saglasili da će negativan odnos prema plaćanju poreza građani uvek pravdati sumnjom da država nedovoljno dobro i transparentno troši novac poreskih obveznika.

- S jedne strane, treba jačati poverenje u sistem i raditi na edukaciji, naročito mladih ljudi, kako bi bili upućeni u svoje zakonske obaveze. Isto tako, Poreska uprava treba blagovremeno da signalizira ljudima da država ima uvid u sva njihova primanja i da se plaćanje poreza ne može lako izbeći – kaže Lončarević.

Podaci ukazuju i da za mnoge frilensere to nije dopunski već praktično stalan posao. Za četiri od pet ispitanika su ovo jedini izvori prihoda i 74% radi taj posao tokom cele godine, a četvrtina oko 40 sati nedeljno, što je puna radna nedelja. Ipak, tri četvrtine ne bi želele da frilensing zamene angažmanom sa punim radnim vremenom i ugovorom o radu.

Prema NALED-ovom istraživanju, prosečan frilenser je fakultetski obrazovan muškarac koji ima između 20 i 40 godina. Najviše se bave programiranjem i pružanjem IT usluga (21%), držanjem onlajn časova (18%), kao i poslovima grafičkog dizajna, web dizajna ili 3D dizajna i modeliranja. 

Anketa o frilenserima predstavlja osnovu za izradu analize o fleksibilnim oblicima radnog angažovanja u Srbiji, koja će skenirati trenutno stanje, prepreke u regulativi i praksi i definisati moguće pravce reforme i preporuke za uvođenje ovih oblika rada u legalne tokove. Analizu priprema NALED u saradnji sa Republičkim sekretarijatom za javne politike.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća