Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Gradovi i opštine u proseku ozakone 300 kuća i stanova godišnje

Beograd
Srpska ekonomija

Ako bi se napravio “profil” prosečne lokalne samouprave iz ugla rešavanja nelegalne gradnje, izgledao bi sumorno: od 100 zaposlenih, tek njih šestoro angažovano je na poslovima ozakonjenja nelegalnih objekata. Na stolovima ih čeka 7.000 predmeta, dok godišnje postignu da obrade tek oko 300. Tim tempom, proces ozakonjenja trajao bi decenijama.

Brojke su deo najnovije NALED-ove Analize postupka ozakonjenja objekata u Srbiji, a za početak jasno ilustruju da broj zaposlenih na ovim poslovima nije dovoljan kako bi se ozakonjenje privelo kraju u zakonskom roku do 2023. godine i da je gradovima i opštinama potrebna podrška.

- Prosečan grad ili opština za mesec dana uspe da ozakoni tek 24 objekta jer na svakog zaposlenog dođe više od 1.100 aktivnih predmeta. Uprkos tome, broj rešenih predmeta od kad je 2015. godine donet novi zakon nije mali i gotovo 225.000 vlasnika ozakonilo je svoje objekte. Međutim, moramo da  ubrzamo proces, novi predmeti stalno pristižu s obzirom na to da nelegalna gradnja nije stala – kaže Dejan Vuković, potpredsednik Saveza za imovinu i investicije u NALED-u i osnivač i vodeći partner u kancelariji “Vuković i partneri”.

On navodi, pozivajući se na analizu, da je u gotovo 70% slučajeva gradnja bez dozvole otkrivena tako što je objekat uočen na satelitskim snimcima katastra. Tek svaki peti predmet nastane zato što vlasnik sam odluči da prijavi nelegalnu gradnju i podnese zahtev za legalizaciju, dok oko 6%  predmeta pristigne tek nakon što je doneto rešenje o rušenju.

Samo 38% lokalnih samouprava ozakonjenje obavlja u okviru posebnih odeljenja i manjak zaposlenih je samo deo problema. Pomoć im je potrebna i u materijalnim kapacitetima s obzirom na to da dve trećine nema poseban softver preko kojeg sprovodi postupak ozakonjenja. 

Interesantno je da tek 5% opština vidi nedostatak zaposlenih kao glavni uzrok velikog broja nerešenih predmeta. Probleme mnogo više prepoznaju u nerešenim imovinsko-pravnim odnosima (38,2% odgovora), nezainteresovanosti vlasnika (19,6%), a na listi su i visoki troškovi postupka (18,6%), kao i previše papirologije i komplikovana regulativa (10%).

- To nam sve govori da postoji prostor za unapređenje na više koloseka. Lokalne samouprave ukazuju na to da bi mogle da ubrzaju rešavanje ukoliko nađu način da zaposle još ljudi na poslovima ozakonjenja, a pomogla bi i digitalizacija procedura. Kada je reč o nevoljnosti vlasnika da nelegalni objekat prijave i ozakone, njih je moguće stimulisati kroz smanjenje iznosa taksi, kao i obima propisane tehničke dokumentacije – kaže Vuković.

Istraživanje NALED-a rađeno je na osnovu ankete, koja je obuhvatila 105 odgovora lokalnih samouprava. Većina anketiranih su opštine (80%) i to one iz regiona Šumadije i zapadne Srbije (43%), dok ih iz južne i istočne Srbije ima 36%. 

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća