Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Žene i rad – da li se stalno vraćamo na početak?

Ravopravnost
Piše: Jovana Gligorijević

Napredak na polju ljudskih prava doneo je ženama položaj bolji nego ikada pre u istoriji čovečanstva. Ipak, i dalje postoje egzaktni dokazi da je na mnogim poljima, pa i na polju rada, i dalje mnogo teže biti žena nego muškarac.

Nacionalna služba za zapošljavanje ima posebnu kategoriju koju označava kao teško zapošljivu. Tu spadaju ljudi bez kvalifikacija, ljudi sa različitim poteškoćama koje im sužavaju mogućnosti za zaposlenje. Više od 40 odsto ljudi iz ove kategorije su - žene.

Dalje, najveći broj pritužbi koje dobija kancelarija Povernika za ravnopravnost, od osnivanja ove institucije stiže od žena. Najčešći oblik diskriminacije je ona koja se događa na radnom mestu. Tipovi su različiti, od mobinga, preko starosne diskriminacije, do seksualnog uznemiravanja.

Kad pričamo o starosnoj diskriminaciji, žene su njom pogođene u svakom životnom dobu. Mlada žena koja tek izlazi na tržište rada, na svakom intervjuu za posao biće gledana “ispod oka” jer šta ako naprasno reši da se udaje i rađa decu? Naravno, ovo pitanje nijedan poslodavac ne bi smeo da postavi ženi, ali u praksi je gotovo nemoguće dokazati da žene ne dobijaju pitanje planiraju li da rađaju. Intervjui za posao događaju se iza zatvorenih vrata i žena najčešće nema dokaz da joj je potencijalni poslodavac postavio to pitanje. Stvar je otišla toliko daleko da kandidati za posao već u CV-u navode bračni status i imaju li i koliko dece. Poslodavac više ne mora ni da pita, pomirene smo sa sudbinom, kao “jagnjad pred klanje”.

Žena koja već ima decu kod brojnih poslodavaca biće “otpisana” kao kandidatkinja, jer je u našem društvu ustaljeni običaj da mama otvara bolovanje kad se dete razboli, iako zakon tu mogućnost daje i tatama.

Mnoge žene kažu da su četrdesete najbolje godine. Starost je još daleko, iskustvo i životna mudrost su tu, život je već koliko-toliko organizovan. No, ako “kola krenu nizbrdo”, pa žena u četrdesetima ostane bez posla, gotovo sve druge kategorije stanovništva imaju veće šanse da se zaposle, nego ona. Nažalost, u patrijarhatu, žena je već posle četrdesete - “staro gvožđe”.

Problema je bezbroj, od podatka da je prosečan životni vek biznisa koji u Srbiji pokrene žena samo dve godine, do potčinjenog položaja radnica u tekstilnoj i industriji obuće, vaspitačica, negovateljica, žena koje rade preko agencija za čišćenje poslovnih prostora…

Izgleda da nigde i nikada nije lako, pogotovo ako znamo da svaka žena, dok je na poslu, paralelno misli i šta će spremiti za ručak, da li su deca jela, da li se muž setio da uključi mašinu za veš… Međutim, sve su ovo teme o kojima zajedno, muškarci i žene, treba da razgovaraju i rade na jednakosti. Samo tako možemo zaista da ravnomerno podelimo teret koji život neminovno nosi sa sobom, napisla je Jovana Gligorijević u tekstu u okviru projekta „Unapređenje rodne ravnopravnosti u Srbiji” koji realizuje Fondacija Ana i Vlade Divac u saradnji sa Fondacijom Centar za demokratijua uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju i Ambasade Кraljevine Norveške.

Ostali naslovi

Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu