Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Četvrtina potrošača u Srbiji plaća pametnim telefonom

Rast upotrebe digitalnih novčanika
Srpska ekonomija

Skoro četvrtina potrošača u Srbiji svakodnevno koristi pametni telefon za plaćanje i obavljanje transakcija, dok 41 odsto svih ispitanika planira da koristi takvu opciju u budućnosti. Podatak iz regionalnog istraživanja kompanije Visa pokazuje sve veću svest građana Srbije o potrebi primene modernih tehnologija, ali i o značajnom prostoru za unapređenje inovativnih opcija prilikom prihvatanja beskontaktnih plaćanja na strani trgovaca. „Biram digitalno“ je regionalno istraživanje kompanije Visa o percepciji mobilnih plaćanja. Realizovano je na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore i Albanije tokom februara i marta 2021. godine na uzorku od 2.250 korisnika kartica.

Više od 30 odsto ispitanika počelo je da koristi mobilne telefone za plaćanje tokom pandemije. Oko 70 odsto učesnika u istraživanju navodi da je njihovo lično iskustvo sa različitim platnim opcijama uticalo na izbor načina plaćanja. Za većinu učesnika u istraživanju, ključne prednosti plaćanja pametnim telefonom su praktičnost (65 odsto), jednostavnost (44 odsto) i brzina (37 odsto), odnosno, mogućnost da novčanik ostave kod kuće.

Oko 45 odsto učesnika ankete veruje da su plaćanja pametnim telefonom sigurna. Sa druge strane, skoro trećina potrošača kao nedostatak navodi činjenicu da tehnologija nije još uvek široko prihvaćena, te je broj mesta na kojima su takva plaćanja moguća ograničen.

Među robom i uslugama koje su ispitanici veoma zainteresovani da plaćaju mobilnim telefonima, na vrhu liste nalaze se mesečni računi i usluge parking servisa (51 odsto), dok su karte za pozorište, bioskop i javni prevoz zauzele drugu poziciju (43 odsto). Na trećem mestu su plaćanja u prodavnicama, kafićima i restoranima (39 odsto), a sličan nivo interesovanja izazvalo je i naručivanje hrane (38 odsto). Turističke aranžmane i nameštaj bi pametnim telefonima izmirilo 36 odsto učesnika u istraživanju, dok 26 odsto njih navodi i kupovinu automobila.

„Verujemo da će mobilna plaćanja uskoro postati deo svačije dnevne rutine u regionu Jugoistočne Evrope. Ovakva plaćanja nude komfor, brzinu i sigurnost zahvaljujući inovativnim metodama potvrde identiteta putem otiska prsta i prepoznavanja lica. Svakako da je za usvajanje novih tehnoloških rešenja potrebno vreme, ali mobilna plaćanja treba posmatrati kao novu formu omogućenu razvojem tehnologije, baš kao što smo nekada posmatrali beskontaktne kartice koje su sada deo naše svakodnevice. S obzirom na zastupljenost beskontaktne tehnologije plaćanja u svim zemljama regiona, očekujemo da će usvajanje pametnog telefona kao sredstva plaćanja ići još većom brzinom“, rekao je Vladimir Đorđević, generalni direktor kompanije Visa za jugoistočnu Evropu.

Kada je reč o zemljama regiona, Severna Makedonija prednjači po pitanju broja korisnika mobilnih plaćanja – 36 odsto potrošača se služi ovom opcijom dok obavlja svakodnevne poslove. Crna Gora i Bosna i Hercegovina beleže podjednako dobre rezultate kao Srbija, budući da 26 i 24 odsto korisnika plaćanje obavlja na ovaj način, dok je u Albaniji to svega 10 odsto ispitanika.

Uprkos različitim navikama, istraživanje pokazuje da kupci iz regiona pokazuju spremnost za usvajanje savremenih tehnologija, kao i da vole da testiraju nove funkcije koje nude pametni telefoni.

 

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa