Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Onlajn portali i društvene mreže - primarni izvor informisanja poslovne javnosti u Srbiji

Tradicionalna studija Chapter 4 Istraživanje o informisanosti i poverenju u medije
Foto: Chapter 4
Srpska ekonomija

Da su internet mediji preuzeli primat kao svakodnevni izvor informacija potvrđuju i rezultati istraživanja po kojima su internet portali prvi izvor informacija za 58 odsto ispitane poslovne javnosti u Srbiji, pokazuju rezultati godišnjeg istraživanja koje sprovodi Chapter 4 PR, agencija za usluge u oblasti odnosa s javnošću. Prema ovom istraživanju, za njima slede društvene mreže, što je izjavilo njih 37 odsto. Kablovske televizije su ocenjene kao češći izvor informacija od onih sa nacionalnom frekvencijom (23 prema šest odsto ispitanika), dok se na informacije iz neposredne okoline oslanja devet odsto ispitanika. Dnevna i periodična štampana izdanja kao primarni izvor informisanja navodi po oko 7 odsto ispitanika.

Kablovske televizije i društvena mreža LinkedIn uživaju najveće poverenje poslovne javnosti prema dobijenim rezultatima. Tačnost informacija koje dobijaju na kablovskim televizijama ispitanici su ocenili prosečnom ocenom 3,2 na skali od jedan do pet, i to je najviša ocena koju su ispitanici dali jednoj grupi medija.

Zatim slede onlajn portali (3,06), periodična štampana izdanja (2,84) i radio stanice (2,78). Kada su društvene mreže u pitanju, tačnost informacija koje vide na Linkedinu ispitanici su ocenili prosečnom ocenom 3,1, a zatim sledi sadržaj sa mreže Twitter sa ocenom 2,9.

Tradicionalni mediji i društvene mreže su komplementarni kanali komunikacije i nastaviće paralelno da postoje, stav je koji zastupa 44 odsto ispitanika. Međutim, ima i onih koji smatraju da su društvene mreže već potisnule tradicionalne medije (28% ispitanika), kao i onih koji veruju da će se to dogovoriti u narednih pet godina (18%).

Društvene mreže (i dalje) sve korišćenije

Istraživanje je pokazalo da po tri četvrtine ispitanika koristi Facebook i Instagram. Twitter koristi 48 odsto ispitanika, dok je njih 45 odsto „na“ Linkedinu. TikTok, mreža koja je stekla veliku popularnost za kratko vreme, ima tek oko šest odsto korisnika među ispitanicima iz poslovne javnosti.

Osim toga koje društvene mreže se koriste, istraživanje otkriva i to koliko vremena se provodi na njima pa je većina ispitanika (38%) izjavila da dnevno provedu između jednog i dva sata u pregledanju i „skrolovanju“ sadržaja. Još 30 odsto ispitanika na društvene mreže utroši između dva i tri sata dnevno, dok skoro petina ispitanika na njih troši preko tri sata dnevno što bi na godišnjem nivou bilo čak 136 radnih dana! To vreme se, prema rezultatima istraživanja, najviše koristi za čitanje informativnog sadržaja i vesti (70%) i čitanje sadržaja koji je od značaja za posao i usavršavanje (60%). Pasivniji pristup društvenim mrežama, odnosno praćenje sadržaja drugih korisnika bez postavljanja sopstvenog, ima tačno polovina ispitanika, dok je trećina njih aktivna u komentarisanju tuđeg sadržaja, a skoro isti broj svakodnevno postavlja i sopstveni sadržaj – slike, video snimke i postove.

Influenseri – medij novog doba

Influenseri ili uticajni pojedinci na društvenim mrežama neizbežan su deo medijskog neba nekoliko godina unazad. Kao osobe u čije se preporuke veruje, kompanije ih često uključuju u svoje aktivnosti, a dve trećine ispitanika izjavilo je da već vizuelno može da prepozna plaćeni sadržaj kojim influenseri promovišu neki proizvod ili uslugu, dok to čini 28 odsto ispitanika nakon čitanja i pregleda takvog sadržaja. Dok trećina ispitanika uzima sa rezervom plaćene preporuke, 31 odsto ispitanika kaže da su im od toga da li je sadržaj plaćen ili ne, važnije karakteristike proizvoda ili usluge.

Inače, „Istraživanje o informisanosti i poverenju u medije“ je ovogodišnje izdanje tradicionalne ankete koju Chapter 4 PR, agencija za usluge u oblasti odnosa s javnošću, sprovodi četvrtu godinu zaredom među poslovnom i medijskom javnosti. Prošle godine tema istraživanja bila je "Transformacija PR struke i njen uticaj na poslovanje i razvoj organizacija u poslednjih deset godina". "Šta mediji, kompanije i nevladin sektor misle o održivom poslovanju" bila je tema istraživanja 2019. godine, a 2018. "Odnosi sa medijima u Srbiji i razumevanje kompanija, medija i agencija".

Ostali naslovi

Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)