Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Voda, brašno i prstohvat italijanske čarolije u Srbiji

Ukusno, a prirodno i zdravo
Piše: Jelena Filipović

Protekla godina je bila izazovna u svakom smislu. Globalna pandemija je u više navrata zaustavljala i promenila svakodnevni način života. Na udaru promena našle su se sve države i sve privredne oblasti, a restorani, kafići, hoteli i mnoge uslužne delatnosti još dugo će se oporavljati. Međutim, vera u proizvod koji se nudi bila je presudna da Italijan Marčelo Mangano (Marcello Mangano) u jeku pandemije u Beogradu osnuje kompaniju i započne biznis, nudeći pinsu - proizvod koji doživljava planetarni bum.

-Možda je ipak vera u proizvod koji se nudi bila presudna, proizvod koji ima i koji daje nove mogućnosti u načinu rada i funkcionisanju ugostiteljske delatnosti. Proizvod je rađen po italijanskoj recepturi, tradiciji i sastojcima. Pinsa bi mogla ukratko da se opiše kao voda, brašno i prstohvat italijanske čarolije - rekao je za Srpsku ekonomiju Mangano.

Nije želeo, kako ističe, da samo predstavi Pinsu u Srbiji, već i da se ona tu i proizvodi i da kao srpski proizvod vrhunskog kvaliteta ima mogućnost i da se izvozi.

-To je za Srbiju u ekonomskom i proizvodnom smislu vrlo značajno jer po kvalitetu stoji rame uz rame sa pinsama koje se proizvode u Italiji i konkurentna je, ne samo po tome, već i po ceni proizvodnje, što je danas vrlo značajno jer se posledice pandemije virusa Kovid 19 osećaju svuda u svetu - smatra naš sagovornik.

Pinsa je kao proizvod sada aktuelnija nego ikada ne samo zato što je zdrava, lako svarljiva već i zato što, ako koristite unapred pripremljeno i vakumirano testo možete da ga čuvate u frižideru i do dva meseca, a za pripremu je potrebno pet minuta i nije potrebno, tvrdi Mangano, da budete pinsa ili pica majstor.

-To je vrlo značajno za ugostiteljske objekte koji su u najvećoj meri osetili posledice pandemije i bili prinuđeni da svoje troškove svedu na minimum, jer za pripremu i prodaju pinse nisu potrebna nikakva velika ulaganja. Ali, pinse nisu ekskluzivno napravljene za restorane već i za pripremu kod kuće, tako da svako u svom domu može da ima sjajno pripremljen obrok kao da je izašao u restoran ili piceriju.

Direktorka kompanije Jelena Vraneš rekla je da će uskoro započeti i proizvodnja pinsa hleba, nalik srpskim lepinjama, od istog brašna koje koriste za pinsu, sa istim periodom fermentacije i procentom vode. On će se, kao i pinsa, vakumirati u MAP, tako da je rok trajanja u frižideru do dva meseca.

-To je veoma značajno jer smo uspeli da "produžimo život" hlebu i tako kažemo zbogom bajatom, sutradan nejestivom hlebu. Za pet minuta uvek možete da imate svež, hrskav i mekan hleb, u svako doba dana - rekla je Jelena Vraneš.

Pinsa je, kako nam je objasnila, italijanski specijalitet od ručno izrađenog testa. Ime pinsa potiče od latinske reči "pinsere" što znači gurati, istezati, ručno raširiti testo. Ima hrskavu teksturu spolja, a izuzetno mekanu i sjajnu iznutra. Pravi se od mešavine brašna, uključujući pirinač i soju koji imaju visok sadržaj proteina i nizak glikemijski indeks. Upotreba prirodnog kvasca (lievito madre) i dug period fermentacije čine pinsu drugačijom od ostalog testa. Iako je slična, pinsa nije pica.

-U testu koristimo manje brašna i tako znatno smanjujemo količinu ugljenih hidrata, kalorija i masti prisutnih u konačnom proizvodu, što našu pinsu čini niskokaloričnom - rekla je Jelena Vraneš i dodala da su najvažnije karakteristike pinse visoka svarljivost, lakoća i ravnoteža između hrskave kore i mekog testa.

-Zato je pinsa odličan, ukusan izbor za one koji žele da jedu prirodnu i zdravu hranu - zaključila je Jelena Vraneš.

Ostali naslovi

Šta je Srbija poručivala tokom 2025. godine
Srpska ekonomija
Hrana je bila početak. Ali, 2025. godina pokazala je da Srbija uz Wolt ne samo da dobro jede – već rešava svakodnevne obaveze, ugađa sebi i ponekad bira diskreciju. Danas je Wolt sinonim za svakodnevnu kupovinu – brzo, lako i lokalno. Beograd je, očekivano, vodeći grad po obimu naručivanja i širini kategorija
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)