Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Očekuje se porast ekonomske aktivnosti u 2021. godini

Ekonomska prognoza
Srpska ekonomija

Pandemija virusa korona prouzrokovala je ulazak ekonomija CIE u recesiju 2020. godine, iako se ispostavilo da je taj pad ekonomske aktivnosti bio manje ozbiljan nego što se prvobitno pretpostavljalo. Uticaj na Srbiju je bio relativno blag, sa padom BDP-a od -1,1% u 2020. godini, dok je hrvatska ekonomija zabeležila pad od -8,5% u poređenju sa 2019. godinom. U Austriji je pad BDP-a u prethodnoj godini bio takođe relativno visok i iznosio -7,2%. Prema preliminarnim podacima, pad BDP-a u 2020. godini iznosio je -5,6% u Češkoj Republici, -5,2% u Slovačkoj, -5,1% u Mađarskoj i -3,9% u Rumuniji.

Erste Grupa, čije su akcije listirane na berzi, je optimistična kad je reč o tekućoj finansijskoj godini. Ovaj optimizam je zasnovan na očekivanom rastu ekonomske aktivnosti između +3% i +6% u ekonomijama Centralne i Istočne Evrope (CIE). Uprkos zaostalom efektu iz prethodnih godina na stečajeve u Austriji i regionu CIE, banka očekuje da će tokom tekuće godine njeni troškovi rizika opasti, a dobit ponovo porasti.

„Očekujem poboljšanje situacije u 2021. godini. Trebalo bi da ove godine dođe do vidnog porasta ekonomske aktivnosti u zemljama u našem regionu - a sa njim i promene predznaka, iz minusa u plus,“ kaže generalni direktor Erste Grupe Bernd Špalt. Ovaj optimizam u pogledu privrednog rasta zasniva se, pored ostalog, na činjenici da umereno ali sigurno raste obuhvat građana vakcinacijom.

EKSPANZIJA NAKON RECESIJE

Erste Grupa očekuje preokret u 2021. godini, sa najbržim rastom BDP-a u Mađarskoj (+5,5%) i Srbiji (+ 5,0%). Ekonomije Hrvatske, Rumunije i Slovačke takođe bi trebalo za zabeleže rast od više od 4%, a odmah za njima Češka Republika sa 3,9%. Dinamika BDP-a u nekim od zemalja CIE u poslednjem kvartalu 2020. godine daje razlog za optimizam: ekonomije Mađarske, Slovačke i Rumunije neočekivano su zabeležile rast u četvrtom kvartalu 2020. godine u poređenju sa prethodnim kvartalom - uprkos nepovoljnom efektu mera izolacije u tim zemljama.

S obzirom na ove ekonomske prognoze, Erste Grupa očekuje bolji finansijski rezultat u 2021. godini. „Videćemo i jasnu promenu u dinamici kretanja naše dobiti“, kaže generalni direktor Erste Grupe Bernd Špalt. Neto rezultat bankarske grupe opao je za 46,7% na 783 miliona evra u 2020. godini zbog formiranja visokih rezervisanja za rizik, ali se očekuje da će ponovo porasti u 2021. godini.

SAMO „ZAOSTALI EFEKAT IZ PRETHODNIH GODINA“ U POGLEDU STEČAJEVA

Generalni direktor Erste Grupe ne očekuje da će često pominjani „talas stečajeva“ zapljusnuti ekonomije u regionu: „Signali koje sada uočavamo, kako se programi moratorijuma privode kraju, uglavnom su pozitivni. Završetak programa državne pomoći će, naravno, dovesti do povećanja broja stečajeva, ali samo kao zaostali efekat iz prethodnih godina.“

Na osnovu internih projekcija, Erste Grupa očekuje rast u tekućoj godini kako obima kreditne aktivnosti, tako i neto prihoda od provizija koji ostvaruje po osnovu upravljanja fondovima, hartija od vrednosti i posredovanja u osiguranju. Banka stoga može očekivati - uprkos negativnim kamatnim stopama u evrozoni - da će zabeležiti porast operativnog rezultata. Pored toga, očekuje da će troškovi rizika opasti u 2021. godini. Opšte uzev, Erste Grupa ima za cilj poboljšanje svog neto rezultata u tekućoj godini.

„Ekonomski uspon pružiće nam priliku da postignemo značajno unapređenje u pogledu zaštite životne sredine, kao i veliki napredak u digitalizaciji“, siguran je Špalt. EU će uložiti veliki deo svog fonda za oporavak od više od 700 milijardi evra u klimatski prihvatljive i digitalne projekte.

„Kao banka, želimo da podržimo ovu transformaciju. Sebe doživljavamo kao saradnika preduzeća i ekonomija u našem regionu. Zbog toga će se naš rast prvenstveno bazirati na održivosti.“

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije