Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ovi ljudi su napravili najdužu gondolu na svetu!

Jedinstven poduhvat na srpskoj planinskoj lepotici Zlatiboru zadivio celu planetu
Gold gondola Zlatibor
Srpska ekonomija

Vest da je na jednoj planini u Srbiji puštena u rad gondola duga 9 kilometara obišla je celu planetu, ali je malo poznato da su za ovaj izuzetan građevinski poduhvat i turističku atrakciju Zlatibora zaslužne ruke domaćih „neimara“. Zajedničkim naporom šest srpskih preduzeća, u partnerstvu sa francuskom kompanijom „POMA“,  ostvaren je dugogodišnji san domaćina zlatiborskog kraja, da goste žičarom prevoze lepotama planinskih pejzaža Zlatibora. 

Velikim naporima kompanija „Jedinstvo“ iz Užica, „Elkoms“, „Hidromontaža“ i „Deling“ iz Beograda, "Šidprojekta" i kraljevačke „Amige“, zlatno čudo srpske lepotice smenilo je sa trona prethodnog svetskog prvaka, gondolu Tjanmenšan u Kini.  Dužinu kineske žičare domaće firme su pretekle za gotovo dva kilometra.

Nije bilo lako. Ali, zahvaljujući izuzetno dobroj saradnji i velikom trudu, konzorcijum je prevazišao sve izazove i izneo veliki teret u realizaciji ovog projekta, priča Mića Mićić, direktor „Jedinstva“ iz Užica. Timski rad, kaže, biće dobra preporuka za nove poslove na sličnim projektima u zemlji i svetu. O puštanju u rad gondole izvestili su poznati svetski mediji. Vikipedia je na svoju strancu među glavne atrakcije Zlatibora unela i referencu da je reč o najdužoj panoramskoj gondoli na planeti.

„Prethodno iskustvo u realizaciji desetina projekata u Srbiji i okruženju, kao i izgradnja gondole Brzeće-Mali Karaman, doprinelo je da budemo prepoznati kao iskusni partneri i na ovom projektu“, navodi Slobodan Tošović, direktor kompanije Elkoms zadužene za projektnotehničku dokumentaciju, studiju opravdanosti, izgradnju dalekovoda i trafostanica...

Izgradnja međustanice, pogonskog sistema i garaže za 90 kabina, raščišćavanje terena duž trase i postavljanje 36 stubova na veoma nepristupačnom terenu, bili su neki od izazova za naše stručnjake, navodi se u tekstu koji je objavila Privredna komora Srbije.

„Za ‘Amigu’ je ovo potvrda da može da se izbori sa najznačajnijim projektima zahvaljujući kadrovskoj i tehničkoj opremljenosti, licencama, sertifikatima, referencama iz ove ali i iz drugih oblasti“, kaže njen direktor Miroslav Tlačinac. Prethodno su radili na izgradnji žičara Duboke 1 i 2 na Kopaoniku, prve šestosedne žičare u Srbiji na Torniku, zatim, u Novoj Varoši i Divčibarama, Staroj Planini, Crnoj Gori kod  Bijelog Polja i Kolašina...

Nakon izgradnje najduže žičare na svetu u planu je nastavak projekta i gradnja još jednog kraka, od međustanice na Ribničkom jezeru do vrha Čigote. Po završetku tog projekta gondolom će do 1.422 metra „ploviti“ domaći i strani gosti, na ponos cele Srbije.

“Gold gondola Zlatibor” vodi do 1.496 metra na vrhu Tornika. Vožnja od početne stanice u centru, do krajnje stanice na Torniku, traje 25 minuta u jednom pravcu. Gondola može da preveze 600 putnika po satu u 55 kabina dok je najveći kapacitet 90 kabina i hiljadu turista. Maksimalna brzina vožnje je šest metara u sekundi. Investicija je vredna 13,5 miliona evra.

Sredinom februara na Kopaoniku je svečano puštena u rad i gondola Brzeće - Mali Karaman, koja će u velikoj meri rasteretiti saobraćaj na Kopaoniku i doprineti razvoju potkopaoničkih opština. Trasa nove kabinske žičare duga je skoro četiri kilometra.

 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza