Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Još jedna potvrda odgovorne ekonomske politike Srbije na međunarodnom tržištu

Beograd
Foto: NBS
Srpska ekonomija

Republika Srbija je 24. februara na međunarodnom finansijskom tržištu emitovala dvanaestogodišnju (12G) evroobveznicu u evrima u iznosu od 1,0 mlrd. evra, po kuponskoj stopi od 1,65% i stopi prinosa od 1,920%. Ovo je obveznica najduže ročnosti koju je naša zemlja do sada emitovala na međunarodnom tržištu, a izuzetno interesovanje međunarodnih investitora predstavlja još jednu potvrdu njihovog poverenja u dugoročnu održivost dobrih ekonomskih performansi i očuvanje makroekonomske stabilnosti Republike Srbije. Tražnja investitora je tokom današnje aukcije bila 3,5 puta veća u odnosu na realizaciju (tokom aukcije je prelazila 3,5 mlrd. evra), saopšteno je iz Kabineta guvernera.

„Snažno interesovanje međunarodnih investitora za ulaganje u hartije Republike Srbije na rok od 12 godina potvrđuje činjenicu da je Srbija i u veoma turbulentnom kriznom periodu pokazala umeće i znanje da očuva stabilnost i uravnoteženo investiciono okruženje. Uspešno izgrađena i očuvana makroekonomska stabilnost u prethodnim godinama, rezultirala je poverenjem investitora u kontinuitet dobrih ekonomskih politika, čak i u periodu velikih izazova za globalnu ekonomiju“, ističe guverner Jorgovanka Tabaković.

Delegacije Narodne banke Srbije i Ministarstva finansija su tokom dana obavile niz uspešnih razgovora sa međunarodnim investitorima i finansijskim institucijama, zahvaljujući čemu je na današnjoj aukciji interesovanje za srpskim evroobveznicama pokazalo gotovo 200 eminentnih investitora iz celog sveta, čime je postignuta značajna diversifikacija investitorske baze. Deo prikupljenih sredstava biće iskorišćen za otplatu postojećih dugova, dok bi drugi deo služio za obezbeđenje nastavka rasta naše ekonomije, pri čemu ni u jednom trenutku neće biti dovedena u pitanje održivost javnog duga.

Visoko interesovanje investitora zabeleženo je uprkos povećanoj neizvesnosti na međunarodnim finansijskim tržištima u prethodnih nekoliko nedelja, koja je u najvećoj meri uzrokovana povećanjem globalnih inflacionih očekivanja – prinosi na reperne američke i evropske obveznice dužih ročnosti su od početka godine zabeležili značajno povećanje, dostižući najviše nivoe još od pretkriznog perioda. Ipak, značajna tražnja investitora za srpskim evroobveznicama omogućila je da se delegacija Srbije tokom aukcije značajno smanji troškove finansiranja (za čak 35 baznih poena, odnosno 0,35 p.p.).

„Srbija je danas na međunarodnom tržištu ostvarila stopu prinosa koja se može meriti sa pojedinim zemljama čiji je kreditni rejting investicionog ranga. To pokazuje da tržišni učesnici čvrsto veruju da i Srbija pripada ovoj kredibilnoj grupi zemalja. Današnja kuponska stopa od 1,65% na obveznicu ročnosti od 12 godina predstavlja još veći uspeh nego kuponska stopa od 1,50% koju smo 2019. ostvarili na obveznicu ročnosti od 10 godina, a nesrazmerno bolja od dolarskog duga koji je nasleđen i čija je kuponska stopa bila enormno visokih 7,25%“, naglasila je guverner.

Danas postignuta stopa finansiranja u skladu je sa prosečnim prinosima po kojima se trguje evroobveznicama Rumunije uporedive preostale ročnosti (zemlja investicionog rejtinga i članica EU).

"Uspešna emisija evroobveznice, uprkos ambijentu povećanih neizvesnosti na globalnim tržištima, predstavlja rezultat godinama prisutne monetarne, fiskalne i finansijske stabilnosti, koja je našu zemlju učinila otpornom na izazove koji dolaze iz eksternog okruženja. Krizni ambijent, uzrokovan globalnom pandemijom virusa korona, koji je posebno pogodio globalnu ekonomiju u 2020. godini, predstavljao je važan test odgovornosti za kreatore ekonomskih politika, koji su Narodna banka Srbije i Vlada Republike Srbije uspešno položili, zbog čega sam sigurna da ćemo iz aktuelne globalne krize izaći sa dodatno osnaženim kredibilitetom i ugledom među međunarodnim ekonomskim akterima“, zaključila je guverner Jorgovanka Tabaković.

 

 

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena