Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Manje gužve, lakše do kupaca u Nemačkoj

Beograd
Srpska ekonomija

Gužve, vozači u redovima za testiranje, kašnjenja, opasnost od zaraze, kilometarske kolone kamiona iz Srbije i čitave Evrope… to je pre samo nekoliko dana bila slika na nemačkim granicama zbog uvođenja novih epidemiloških mera. Sve ovo pretilo je da ugrozi poslovanje kako nemačkih kompanija u Srbiji, tako i svih domaćih kompanija koje posluju sa Nemačkom.

Privredna komora Srbije odmah je reagovala. Predsednik PKS Marko Čadež je u direktnoj komunikaciji sa ministarstvom saobraćaja Nemačke, Eurokomorom, nemačkim kompanija i Nemačkom privrednom komorom u Srbiji tražio rešenje koje neće usporavati transport, ali i koje će poštovati sve epidemiološke mere.

Na granici sa Nemačkom (22. februara) sasvim drugačija slika, koju najbolje opisuje zamenik generalnog direktora “Milšpeda” Nenad Zdravković, špeditera koji godišnje uputi 4.333 kamiona na granicu sa Nemačkom, saopštila je PKS.

„Zahvaljujući brzoj reakciji PKS i predsednika PKS Marka Čadeža koji je zatražio brzo rešavanje problema, redovi na granicama za kamione su smanjeni, a procedura prelaska znatno je ubrzana“, kaže Zdravković.

On dodaje da na graničnom prelazu Vaidhaus, između Slovačke i Nemačke, koji je glavna ruta naših prevoznika, više nema gužvi. 

“Nemačka je obezbedila mnogo veći broj ljudi na graničnim prelazima, što je doprinelo da se smanje zadržavanja, ali su se i sami vozači prilagodili novim uslovima pa se testiraju ranije”, navodi Zdravković koji dodaje i da na granici sa Češkom nema gužvi, ali da se i dalje rade nasumična PCR testiranja vozača.

Transport ne sme da stane

U pismu državnom sekretaru u Ministarstvu saobraćaja i digitalne infrastrukture Nemačke, Štefanu Bilgeru, predsednik PKS Marko Čadež zatražio je što hitnije razrešenje situacije na namačkim granicama.

“Slike sa granica, redovi u kojima stotine vozača stoje više sati po izuzetno lošem vremenu čekajući na testiranje zaista su zabrinjavajuće. Vozači su na ovaj način u većem riziku od zaražavanja nego kada su u kabinama kamiona. Tokom čitave pandemije, koja traje već teških godinu dana, profesionalni vozači su bili izuzeti od svih mera restrikcije. I upravo to je doprinelo da ne dođe do zastoja u snabdevanju robom. Transport robe, kao žila kucavica svake privrede, ne sme stati", naveo je Čadež.

On je tražio da se pronađe rešenje koje neće usporavati transport, ali i koje će poštovati sve epidemiološke mere. Poslednje vesti sa nemačkih granica govore da je takvo rešenje pronađeno.

Nemački Bild u PKS zbog krize na granicama

Gužve i problem na nemačkim granicama i mogući problemi koje zbog toga mogu da imaju kompanije u nemačkom vlasništvu koje posluju u Srbiju, izazvali su interesovanje najtiražnijeg nemačkog dnevnika Bild.

Zbog ove teme PKS je ugostio novinara ove medijske kuće Petera Vileka kojem su pružene sve informacije kakve sve probleme, ne samo za Srbiju već i za nemačke kompanije u našoj zemlji, mogu da izazovu problemi u transportu robe. I ne samo to.

Privredna komora Srbije i kompanija “Milšped” omogućili su novinaru Bilda da zajedno sa našim vozačem krene kamionom put Nemačke i sam se uveri na kakve su probleme nailazili. 

Nemačke kompanije u Srbiji

Problemi na nemačkim granicama pretili su da ugroze poslovanje nemačkih kompanija u Srbiji. Koordinator za transport u kompaniji „Boš“ Željko Hever, upozorava da bi otežani transport mogao da prouzrokuje probleme u celom dobavljačkom lancu.

“Naši kupci u Nemačkoj trenutno imaju razumevanje za novu situaciju, ali ako se ona nastavi mogu nastati problemi u snabdevanju kompanija iz Srbije repromaterijalom iz Nemačke. To može dovesti do kašnjenja u isporukama, kašenjenja u proizvodnji što se na kraju preliva na kupce“, kaže Hever.

Predsednik UO Nemačko-sprske privredne komore (AHK) i generalni direktor Simens Srbije i Simens Mobilitija, Udo Ajhlinger, kaže da je AHK odmah pokrenula anketu među svojim članovima kako bi dobila informacije koliko novi nemački propisi utiču na njihovo poslovanje.

„Ispitujemo situaciju na granicama i njen uticaj na lance snabdevanja, a time i na uspeh ili neuspeh lokalnih kompanija u globalnoj konkurenciji. Što se kompanija Simens tiče, do sada nismo imali nepredviđenih kašnjenja koja utiču na dinamiku realizacije projekta i proces transporta je prilično stabilan. Ali nastavićemo da vrlo pažljivo pratimo situaciju, to je naš apsolutni fokus“, kaže Ajhlinger.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena