Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Katastar vodova jedinstven u Evropi i svetu

Novine iz Republičkog geodetskog zavoda
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

“Sa ponosom možemo da kažemo da je Srbija prva u Evropi i jedna od prvih zemalja u svetu koja na jednom mestu ima evidenciju i registar podzemnih vodova koji je dostupan svima, a omogućava i da se upiše pravo vlasništva nad tim vodovima”, rekao je Darko Vučetić, načelnik Centra za upravljanje geoprostornim podacima Republičkog geodetskog zavoda.

On ističe da su do toga došli najveći svetski eksperti u toj oblasti i dodaje da tako nešto nemaju ni najbogatije zemlje na svetu. Navodi primer Velike Britanije koja je napravila prošle godine plan prema kojem bi do 2025. godine trebalo da se uradii deo onoga što mi već imamo u Srbiji. Za pilot projekat Britnaci su potrošili četiri milijarde funti.

"Srpski registar vodova na digitalnoj platformi geoSrbija uradili su stručnjaci RGZ-a, što predstavlja veliku uštedu", kaže Vučetić.

Gostujući na RTS-u objasnio je da katastar vodova čine vodovodna, kanalizaciona, drenažna, gasovodna, elektroenergetska, toplovodna, telekomunikaciona mreža odnosno kompletna struktura vodova. To je, u stvari čitav informacini sistem u kojem se nalazi mnogo podataka, kao što su dubina na kojoj su vodovi, jačina napona kada su elektroinstalacije u pitanju, a mapirani su i šahtovi, okna, odvodni priključci.

Darko Vučetić, inače IT stručnjak naglašava da sva javna preduzeća imaju zakonsku obavezu da prijave i upišu se kao vlasnici u katastar vodova. Još uvek nisu zavedeni svi vodovi, ali zato je tu geoSrbija da popiše sve ono što nedostaje.

- U evropskim i svetskim okvirima je poznato pravilo da sva javna preduzeća koja rade na državnom nivou su najažurnija, jer vide jasan interes u tome. Međutim, neažurna su, i to zbog različitih razloga, predužeća koja rade na lokalnom nivou, priča Vučetić. Dodaje da postoji nekoliko procedura za upis vodova u katastar, ali je najvažnije da infrastrukturu prijavljuje onaj koji je i održava. Ukoliko je reč o starim vodovima, za upis je potrebna dodatna dokumentacija kako bi se ozakonili. Međutim, i taj proces sada je pojednostavljen.

Zašto je bitan upis imovine u katastar? Sve što je neupisano, u stvari je mrtav kapital, odgovara Darko Vučetić. Nemate pristup finansijskim alatima koji su vam neophodni za unapređenje poslovanja. U Srbiji imate, kaže Vučetić primere dobre prakse. Preduzeća i privatne firme, na osnovu toga što su upisale vodove i svoje objekte u katastar, uspeli su da dobiju kredite koje su iskoristile da prošire svoje poslove.

Vučetić na kraju podseća da različite podatke sa platforme geoSrbija nedeljno koristi više od 200.000 ljudi.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane