Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mladi u Srbiji o uticaju i značaju društvenih mreža

Istraživanje
Srpska ekonomija

Organizacija Centar za kreiranje politika i strategija sprovela je istraživanje pod nazivom „Stavovi mladih u Republici Srbiji o uticaju i značaju društvenih mreža“. Ideja je bila da se ispitaju stavovi mladih građana Republike Srbije o temi koja je uvek aktuelna, a koja njih kao grupaciju unutar svakog društva posebno vezuje za ovu temu. Društvene mreže su poslednjih godina sve brojnije i raznovrsnije, a broj njihovih korisnika se iz dana u dan uvećava, a samim tim i broj naloga na tim mrežama raste. Shodno tome, nas je zanimalo da kroz ovo istraživanje ispitamo mlade u Srbiji i vidimo kakvo mišljenje imaju o uticaju i značaju koji društvene mreže mogu da imaju po njih i njihove vršnjake.

Kroz set pitanja hteli smo da doznamo koje društvene mreže mladi najviše koriste, ali i koji su im izvori primarni za informisanje. Primetan je trend da mladi sve više svog vremena provode na telefonima i kompjuterima, a kao jedan od razloga za to izdvajaju se i društvene mreže. Nas je zanimalo i koliko vremena dnevno i pred spavanje provode na svojim nalozima, što je verujemo mnoge i navelo da se zapitaju da li previše borave na internetu i da li je vreme za neke promene. Kroz pojedina pitanja smo želeli da ispitamo i psihološke posledice koje ima korišćenje društvenih mreža. Tako smo hteli da saznamo kako mladi sebe vide na osnovu vremena koje provode na mrežama, kako one utiču na njihov odnos prema drugima i samim tim socijalnu ispunjenost. Takođe, da li mreže utiču na njihovo samopouzdanje, pojavu anksioznosti i depresije, ali i to koliko se mladi osećaju bezbedno na mrežama. Na kraju, nezaobilazna su bila pitanja koja se odnose na virus COVID-19, te smo temu pandemije spojili sa temom našeg istraživanja.

Shodno celokupnoj situaciji koja je zadesila čitav svet, pa i naš region, u cilju izbegavanja potencijalnih izlaganja riziku od zaraze virusom COVID-19, odlučili smo se da istraživanje o ovoj temi sprovedemo online putem (CAWI istraživanje). Istraživanje je sprovedeno u periodu od 21.12.2020. do 13.01.2021. godine. Ispitanici su popunjavali online Google upitnik koji se sastojao od 24 pitanja otvorenog, zatvorenog i mešovitog tipa. Anketa je imala za cilj da ispita stavove mladih o navedenoj temi i bila je potpuno anonimna. Ukupan broj popunjenih anketa iznosi 700, a slali su ih mladi iz svih krajeva Srbije. Obrada dobijenih podataka je izvršena putem specijalizovanog programa za obradu podataka – SPSS (Statistical Package for the Social Sciences).

Od ukupnog broja mladih koji su učestvovali u istraživanju, kada je polna struktura u pitanju više je bilo ženskih ispitanika. Tako žene čine većinu sa 69.9%, dok je muškaraca manje sa 30.1%. Iako su kao ispitanici bili planirani samo mladi, koji su po Zakonu definisani kao osobe starosti od 18-30 godina, shodno temi istraživanja u obzir su uzeti i stavovi osoba koje su mlađe od 18 godina. Tako prosečna starost ispitanika u ovom istraživanju iznosi 22,2 godine.

Kada je obrazovni status ispitanika u pitanju rezultati istraživanja su sledeći. Najveći broj ispitanika je trenutno na osnovnim studijama, njih 65.7%, dok je još 8.8% mladih završilo osnovne studije. Sa završenom srednjom školom bilo je 8.1%, dok trenutno master i doktorske studije pohađa 9% mladih. U istraživanju je procentualno učestvovalo najmanje ispitanika koji su na krajevima u ponuđenim odgovorima. Tako je sa završenom osnovnom školom svega 3.7% ispitanika, dok je sa završenim master studijama ili doktorskim studijama učestvovalo 4.7% mladih.

Što se tiče regionalne zastupljenosti, popunjene upitnike su slali mladi iz svih krajeva Srbije. Procentualno najveći broj mladih u istraživanju bio je sa teritorije grada Beograda, odnosno njih 40.6%. Od ostalih regiona Srbije, posle grada Beograda najviše je bilo mladih iz Šumadije i Zapadne Srbije, njih 24.4%, dok je donekle podjednak procenat mladih iz Južne i Istočne Srbije – 18.6% i iz Vojvodine – 16.4% ispitanika.

Mlade građane smo pitali i koliko su zadovoljni svojom trenutnom finansijskom situacijom, ocenjujući je na skali od 1 do 5. Najviše mladih je svoju finansijsku situaciju ocenilo srednjom ocenom – 3, odnosno da su na sredini kada je zadovoljstvo ili nezadovoljstvo finansijama u pitanju. Takođe, visok broj je i onih koji su dali ocenu 4, te ove dve ocene zbirno čine skoro 70% ukupnih ocena. Shodno tome, mladi ispitanici su ocenili svoju finansijsku situaciju prosečnom ocenom – 3,32.

 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta