Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dinarska štednja i dalje isplativija od devizne

Štednja stanovništva nastavila da raste uprkos pandemiji
Srpska ekonomija

Dinarska i devizna štednja stanovništva kontinuirano rastu dostižući rekordne nivoe, i pored neizvesnosti izazvane pandemijom. Zahvaljujući očuvanoj makroekonomskoj stabilnosti, čemu su doprinele blagovremeno donete mere Narodne banke Srbije i Vlade Republike Srbije s ciljem da se umanje negativne posledice krize, očuvano je poverenje stanovništva u domaću valutu i domaći finansijski sistem.

U prethodnih osam godina dinarska štednja je povećana preko pet puta (rast od čak 75,2 mlrd. dinara u odnosu na kraj 2012. godine) i krajem decembra 2020. godine premašila je 93 mlrd. dinara, saopšteno je iz Kabineta guvernera. Pri tome, preko polovine ukupnog rasta (42,9 mlrd. dinara) ostvareno je u poslednje tri godine, što potvrđuje da je makroekonomska stabilnost bila preduslov za sticanje i održavanje poverenja građana u domaću valutu.

I devizna štednja u istom periodu beleži rast, iako u procentualnom smislu nešto umereniji u poređenju sa dinarskom štednjom – porasla je za 38,2% u odnosu na kraj 2012. godine, odnosno sa 8,3 mlrd. evra (940,7 mlrd. dinara) s kraja 2012. godine povećana je na 11,4 mlrd. evra (1.344,6 mlrd. dinara) na kraju 2020. godine.

Konstantni rast dinarske i devizne štednje u drugoj polovini 2020. ostvaruje se u uslovima ponovnog širenja epidemije, kao i smanjenja kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva, što dokazuje poverenje građana u bankarski sistem.

Očuvana makroekonomska stabilnost omogućila je da negativni efekti zdravstvene krize manje utiču na ekonomiju, te u takvim uslovima štednja nastavlja da kontinuirano raste. Inflacija je niska i stabilna sedmu godinu zaredom i u proseku se kreće ispod 2% (tačnije 1,9%), očuvana je vrednost dinara prema evru, devizne rezerve su visoke – krajem godine iznosile su 13,5 milijardi evra. Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima smanjeno je na najniži nivo od početka primene Strategije za rešavanje pitanja problematičnih kredita i u novembru 2020. godine iznosilo je 3,5% (smanjenje za više od 80% u odnosu na početak primene Strategije 2015. godine). Održanju makroekonomske stabilnosti u uslovima krize izazvane pandemijom višestruko su pomogle preventivne mere koje je Narodna banka Srbije, u saradnji s Vladom, blagovremeno preduzimala, radi obezbeđenja efikasnog funkcionisanja finansijskog tržišta, likvidnosti, povoljnijih uslova finansiranja, očuvanja kreditne aktivnosti i podrške privredi i stanovništvu. Sve ovo doprinelo je da, uprkos krizi, vodeće agencije zadrže kreditni rejting Srbije na korak od investicionog.

Najnovija analiza isplativosti štednje, urađena za period od decembra 2012. do decembra 2020. godine, još jednom pokazuje da je isplativije štedeti u dinarima. Na veću isplativost dinarske štednje uticali su:

monetarna i finansijska stabilnost u dužem periodu (pre svega, niska inflacija, stabilan devizni kurs, finansijska stabilnost i visok nivo deviznih rezervi);

relativno više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima;

povoljniji poreski tretman štednje u domaćoj valuti (kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, a kamata na štednju u evrima se oporezuje po stopi od 15%);

blagovremeno donete monetarne i fiskalne mere radi ublažavanja efekata krize izazvane pandemijom.

Ispitivanje isplativosti štednje oročene na godinu dana uz zanavljanje u periodu od osam godina potvrdilo je da bi štediša koji je štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja u decembru 2020. godine dobio preko 33.600 dinara (približno 300 evra) više od štediše koji je u istom periodu na deviznu štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa.

Oročavanjem štednje na godinu dana (bez zanavljanja), u poslednjih osam godina bilo je isplativije štedeti u dinarima, i to u čak 98% posmatranih godišnjih potperioda. Tako bi štediša koji je od decembra 2019. štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara dobio u decembru 2020. oko 1.900 dinara (16 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio evre u protivvrednosti 100.000 dinara.

Za depozite oročene na tri meseca, dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u preko 86% posmatranih tromesečnih potperioda, a kod oročavanja štednje na dve godine dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja. Dakle, bez obzira na period oročavanja štednje (kratkoročno ili dugoročno), važi isti zaključak – u prethodnih osam godina bilo je isplativije štedeti u dinarima.

Narodna banka Srbije nastavlja s promovisanjem dinarske štednje sagledavanjem i isticanjem njene isplativosti, radi podsticanja celokupnog procesa dinarizacije, što je opredeljenje Narodne banke Srbije i u budućem periodu.

 

Ostali naslovi

Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...