Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U porastu broj ugovora o prometu nepokretnosti

Tržište nepokretnosti u Srbiji u martu 2021. godine
Srpska ekonomija

Na osnovu ugovora o prometu nepokretnosti koje Republički geodetski zavod vodi u Registru cena nepokretnosti, zaključuje se da je u martu 2021. godine tržište nepokretnosti u Srbiji bilo dinamičnije u odnosu na prethodne mesece. Pored toga što je obim prometa bio za više od 25% veći u odnosu na prethodni mesec, zabeleženo je i povećanje količine novca na tržištu za skoro 40%. U poređenju sa martom 2020. godine može se zaključiti da su svi parameti kojim se tržište nepokretnosti opisuje skoro duplirani, saopštio je Republički geodetski zavod.

Obim tržišta nepokretnosti

Tokom marta 2021. godine Republičkom geodetskom zavodu je dostavljeno 14.458 ugovora o prometu nepokretnosti, što je za 23,9% više u odnosu na februar 2021. godine i 93,9% više u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Obim prometa u martu 2021. godine, u odnosu na prethodni mesec bio je veći za 27,5% na nivou Republike. Gledano po regionima, broj ugovora o prometu nepokretnosti u Gradu Beogradu zabeležio je povećanje za 37,1%, Šumadiji i zapadnoj Srbiji za 28,8%, Južnoj i istočnoj Srbiji za 23% i u Vojvodini za 21,6%. Gledano na nivou većih gradova, najveće povećanje u obimu prometa u odnosu na februar 2021. godine bilo je u Gradu Beogradu – 37,1%, zatim u Nišu – 34,2% , Novom Sadu – 20,4%, dok je u Kragujevcu zabeleženo smanjenje od 3,5%.

Finansijski aspekt

Dominantan način plaćanja u prometu nepokretnosti u martu 2021. godine bio je gotovinski – u 84% realizovanih prometa. Udeo gotovinskog plaćanja u ukupnom prometu u odnosu na prethodni mesec smanjen je za 1%, dok je u odnosu na isti mesec prethodne godine povećan za 2%. Zemljište je u 99% prometa plaćano gotovinom, objekti u 91% prometa, posebni delovi objekata u 68%, mešoviti prometi u 97% prometa. Gledano po regionima, gotovinsko plaćanje prometa nepokretnosti bilo je najzastupljenije u Šumadiji i zapadnoj Srbiji i Južnoj i istočnoj Srbiji – 90%, Vojvodini – 84%, a najmanje u Gradu Beogradu – 75%.

U martu 2021. zabeleženo je povećanje učešća finansiranja prometa stanova iz kreditnih sredstava za 2% u odnosu na prethodni mesec. U regionu Šumadija i zapadna Srbija zabeleženo je povećanje za 7%, u Gradu Beogradu za 1%, a u regionu Južne i istočne Srbije smanjenje od 1%.

Količina novca na tržištu u martu 2021. godine na nivou Srbije iznosila je oko 567,1 miliona evra, u čemu je tržište nepokretnosti Grada Beograda činilo udeo od 54,3%, Vojvodina 24,8%, Šumadija i zapadna Srbija 15,4%, a Južna i istočna Srbija 5,5%. U poređenju sa prethodnim mesecom, ukupan obim novčanih sredstava bio je veći za 38,6%, a u odnosu na isti mesec prethodne godine za 91%.

Vrste nepokretnosti u prometu

U poređenju sa februarom 2021. godine, promet zemljišta povećan je za 22,5% u martu 2021. godine, pri čemu je obim prometa šuma povećan za 27,1%, građevinskog zemljišta za 25,5% i poljoprivrednog zemljišta za 18,5%.

Ukupan promet objekata u martu 2021. veći je za 29% u odnosu na prethodni mesec. Najveće povećanje od 4,3 puta imao je promet objekata posebne namene, zatim vikendice za 68,3%, poljoprivredni objekti za 50%, ostali objekti 28,9%, stambeni objekti 28,3% i dr. U odnosu na prethodni mesec obim prometa poslovnih objekata smanjen je za 5,6%.

U odnosu na prethodni mesec promet posebnih delova objekata veći je za 39,1%. Najveće povećanje zabeleženo je u prometu ostalih prostora za 60,9%, garažnih prostora za 42,9%, poslovnih prostora za 40,2% i stanova za 37,8%.

U martu 2021. godine je, u odnosu na isti mesec prethodne godine, zabeleženo znatno povećanje prometovanih nepokretnosti, pri čemu je broj prometovanih nepokretnosti po vrstama nepokretnosti više nego dupliran.

Mart 2021. godine je mesec kada je ostvareno 12.953 pregleda javno dostupnih podataka iz Registra cena nepokretnosti, što je za 26,7% više od broja pregleda iz prethodnog meseca, odnosno za 64,8% više od broja pregleda u martu 2020. godine.

 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza