Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Četvrtina potrošača u Srbiji plaća pametnim telefonom

Rast upotrebe digitalnih novčanika
Srpska ekonomija

Skoro četvrtina potrošača u Srbiji svakodnevno koristi pametni telefon za plaćanje i obavljanje transakcija, dok 41 odsto svih ispitanika planira da koristi takvu opciju u budućnosti. Podatak iz regionalnog istraživanja kompanije Visa pokazuje sve veću svest građana Srbije o potrebi primene modernih tehnologija, ali i o značajnom prostoru za unapređenje inovativnih opcija prilikom prihvatanja beskontaktnih plaćanja na strani trgovaca. „Biram digitalno“ je regionalno istraživanje kompanije Visa o percepciji mobilnih plaćanja. Realizovano je na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore i Albanije tokom februara i marta 2021. godine na uzorku od 2.250 korisnika kartica.

Više od 30 odsto ispitanika počelo je da koristi mobilne telefone za plaćanje tokom pandemije. Oko 70 odsto učesnika u istraživanju navodi da je njihovo lično iskustvo sa različitim platnim opcijama uticalo na izbor načina plaćanja. Za većinu učesnika u istraživanju, ključne prednosti plaćanja pametnim telefonom su praktičnost (65 odsto), jednostavnost (44 odsto) i brzina (37 odsto), odnosno, mogućnost da novčanik ostave kod kuće.

Oko 45 odsto učesnika ankete veruje da su plaćanja pametnim telefonom sigurna. Sa druge strane, skoro trećina potrošača kao nedostatak navodi činjenicu da tehnologija nije još uvek široko prihvaćena, te je broj mesta na kojima su takva plaćanja moguća ograničen.

Među robom i uslugama koje su ispitanici veoma zainteresovani da plaćaju mobilnim telefonima, na vrhu liste nalaze se mesečni računi i usluge parking servisa (51 odsto), dok su karte za pozorište, bioskop i javni prevoz zauzele drugu poziciju (43 odsto). Na trećem mestu su plaćanja u prodavnicama, kafićima i restoranima (39 odsto), a sličan nivo interesovanja izazvalo je i naručivanje hrane (38 odsto). Turističke aranžmane i nameštaj bi pametnim telefonima izmirilo 36 odsto učesnika u istraživanju, dok 26 odsto njih navodi i kupovinu automobila.

„Verujemo da će mobilna plaćanja uskoro postati deo svačije dnevne rutine u regionu Jugoistočne Evrope. Ovakva plaćanja nude komfor, brzinu i sigurnost zahvaljujući inovativnim metodama potvrde identiteta putem otiska prsta i prepoznavanja lica. Svakako da je za usvajanje novih tehnoloških rešenja potrebno vreme, ali mobilna plaćanja treba posmatrati kao novu formu omogućenu razvojem tehnologije, baš kao što smo nekada posmatrali beskontaktne kartice koje su sada deo naše svakodnevice. S obzirom na zastupljenost beskontaktne tehnologije plaćanja u svim zemljama regiona, očekujemo da će usvajanje pametnog telefona kao sredstva plaćanja ići još većom brzinom“, rekao je Vladimir Đorđević, generalni direktor kompanije Visa za jugoistočnu Evropu.

Kada je reč o zemljama regiona, Severna Makedonija prednjači po pitanju broja korisnika mobilnih plaćanja – 36 odsto potrošača se služi ovom opcijom dok obavlja svakodnevne poslove. Crna Gora i Bosna i Hercegovina beleže podjednako dobre rezultate kao Srbija, budući da 26 i 24 odsto korisnika plaćanje obavlja na ovaj način, dok je u Albaniji to svega 10 odsto ispitanika.

Uprkos različitim navikama, istraživanje pokazuje da kupci iz regiona pokazuju spremnost za usvajanje savremenih tehnologija, kao i da vole da testiraju nove funkcije koje nude pametni telefoni.

 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza