Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Bespovratna sredstva značajna za veću efikasnost i prihode preduzeća

Šta o programu za nabavku opreme kažu preduzetnici
Srpska ekonomija

Nabavka nove opreme i mašina veoma je važna za mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike u našoj zemlji, jer donosi višestruku korist – unapređuje poslovanje, čini ga bržim i efikasnijim te štedi vreme i resurse, pomaže razvoju novih proizvoda, a često predstavlja i standard koji podrazumevaju njihovi inostrani partneri. Ovo je zaključak razgovora sa nekoliko domaćih kompanija koje su decenijama prisutne na domaćem, ali i tržištima regiona, Evrope i sveta.

Zajedničko za njih je i da su bile korisnici Programa podrške malim i srednjim preduzećima za nabavku opreme, koji sprovodi Ministarstvo privrede u partnerstvu sa bankama i lizing kućama, a čime pravnim licima i preduzetnicima omogućava lakši pristup finansijama potrebnim za unapređenje poslovanja.

Krajem marta raspisan je javni poziv kojim se malim, srednjim, mikro preduzećima i preduzetnicima nude sredstva za nabavku opreme u ukupnom iznosu od 1,55 milijardi dinara, odnosno maksimalno pet miliona po privredniku. Ministarstvo sufinansira četvrtinu troškova, preduzeće učestvuje sa pet odsto, dok se 70 procenata troška finansira kroz kredite banaka ili lizing kuća.

Na koje sve načine ovaj vid podrške doprinosi poslovanju?

„Konfekcija David" iz Svrljiga već 23 godine proizvodi odevne predmete u kategoriji „lake konfekcije", kao što su pantalone i suknje. Takođe, pruža usluge renomiranim svetskim kompanijama sa sedištem u Italiji, poput „Armanija“, „Kavalija“ i „Luiđija“, te se garderoba nastala u ovoj svrljiškoj konfekciji koristi širom sveta.

U okviru programa subvencija, prošle godine su nabavili savremenu opremu važnu za veću efikasnost poslovanja – „leptir presu“ za peglanje i parnu duvaljku.

„Čemu služi ta oprema? Leptir presa čini peglanje i dorade besprekornim, a zahvaljujući duvaljci na paru nogavice pantalona koje proizvodimo su savršeno ravne. To su sve standardi visokog kvaliteta koje podrazumevaju naši inostrani kupci i praktično su preduslov naše saradnje. U današnjem poslovanju veoma je važno ne samo pratiti nove tehnologije i opremu, već ih i primeniti. To se višestruko isplati”, kaže Milica Milanović, direktorka i vlasnica „Konfekcijе David".

„Naše pređašnje iskustvo sa programom je odlično. Pandemija je značajno uticala na našu industriju, inostrani kupci su smanjili proizvodnju, međutim program za nas predstavlja povoljan način da poboljšamo posao, kroz nabavku osnovnih sredstava“, dodaje ona.

Preduzeće „Art Bata“ iz Stopanje izrađuje i projektuje nameštaj od drveta, a za svoje klijente takođe projektuje enterijer i objekte. Svoje proizvode iz ovog mesta u blizini Kruševca izvoze i u Švajcarsku, Austriju i Nemačku. Već trideset godina su u poslu. Subvenciju su prošle godine iskoristili za kupovinu CNC mašine za obradu pločastih materijala.

„Mašina je inače veoma skupa i učešće u programu nam je pomoglo da je kupimo i time poboljšamo i efikasnost i preciznost u radu. To nam je veoma značilo tokom prošle godine. Pandemija nije u velikoj meri uticala na naše poslovanje, pretpostavljam jer građani nisu išli na putovanja i radije su ulagali u uređivanje doma, a mi smo fokusirali na domaće tržište, jer je izvoz bio obustavljen“, kaže Jovan Milojević, vlasnik ove kompanije.

„Prošle godine smo kupili mašinu koja laserski seče metal i omogućava nam da naše zamisli brzo i precizno prenesemo na materijal. Naši kapaciteti izrade sada su dvostruko veći. Osim toga, kvalitet proizvoda je poboljšan, a cene snižene, uz uštedu vremena i razvoj novih serija proizvoda. To smo postigli jer sada možemo sami da obavimo nove vrste poslova, unutar sopstvene proizvodnje, ne zavisimo od drugih za određene usluge. Već smo ostvarili uštedu kupovinom ove mašine“, ističe Vladimir Bosančić, direktor proizvodnje u novosadskoj kompaniji „Megal d.o.o“.

Ova firma već tri decenije proizvodi i prodaje metalni industrijski nameštaj, kao što su metalne police, arhivski i garderobni ormane, regali za skladišta i vatrootporni ormani. Njihovi proizvodi mogu se videti u supermarketima, hotelima, bankama, skladištima, arhivama, poslovnim prostorima, ne samo u našoj zemlji, već i u regionu i SAD.

„Da nismo imali ovu mašinu, ne bismo dobili nov posao koji podrazumeva dugoročnu saradnju sa norveškim partnerom. Za više od polovine proizvoda koje ćemo raditi za njih koristićemo mašinu, zahvaljujući kojoj smo mogli da ponudimo konkurentnu cenu i rokove, kao i odgovarajući kvalitet. Oprema uvek sama sebe isplati, u kraćem ili dužem roku”, zaključuje Bosančić.

Jedan od partnera programa je Erste Banka, koja ove godine učestvuje po šesti put. U prethodnim godinama finansirala je više od 200 klijenata, u najvećoj meri iz prerađivačke industrije, kao i trgovine na veliko i malo.

„Privredi je u aktuelnim okolnostima izuzetno potrebna podrška, a ovaj program već nekoliko godina zaredom zaista predstavlja oslonac preduzetnicima, mikro i malim preduzećima u unapređenju poslovanja. Zato sa velikim zadovoljstvom učestvujemo i ove godine i već beležimo značajno interesovanje, imajući u vidu da smo prvi kredit već odobrili, a 30 kreditnih zahteva je trenutno u obradi. Klijenti su uz pomoć novih mašina u prethodnim godinama pre svega podigli kvalitet svojih proizvoda, uz automatizaciju procesa i uštedu vremena. U Erste Banci verujemo u razvoj malog biznisa, te ćemo nastojati da podržavamo sve programe Vlade čiji je cilj rast proizvodnje i preduzetništva“, naglasio je Bojan Vulikić, direktor Direkcije za mala preduzeća i preduzetnike u Erste Banci.

Maksimalan rok otplate kredita je pet godina, uz obavezan grejs period od šest meseci. Krediti se mogu odobravati u dinarima ili evrima, uz fiksnu ili promenljivu kamatnu stopu, u zavisnosti od roka otplate i vrste valute. Važna pogodnost je to što krediti ne moraju da budu obezbeđeni hipotekom na nekretninama, već zalogom na kupljenoj opremi ili alatima. Takođe, ne postoje troškovi naknade za obradu zahteva, prevremenu otplatu kredita i izmenu ugovorenih uslova, kao ni troškovi menica i izveštaja Kreditnog biroa.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza