Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sedam odluka uz koje će vaša Nedelja novca trajati mnogo duže

Finansijska sigurnost
Srpska ekonomija

Svetska nedelja novca, tradicionalno posvećena promociji finansijske pismenosti, ove godine je obeležena od 22. do 28. marta. Idealna je prilika da se sa sopstvenim finansijama pogledate „oči u oči“ i poučeni zaključcima donesete dobre odluke. Finansijska sigurnost jedan je od osnovnih preduslova za život bez stresa, a iako nije često sve u našim rukama, postoji nekoliko principa kojima možemo da se vodimo kako bismo je ostvarili.

U nastavku pogledajte sedam predloga dobrih finansijskih odluka, koje vam mogu pomoći da produžite „rok trajanja“ Nedelje novca, kako biste u dobrim rezultatima svojih izbora mogli da uživate svakog dana.

Budite zaista gospodar svog budžeta

Poznata umotvorina kaže: „Pametan piše, a...“. Vođenje evidencije prihoda i rashoda izgleda kao dosadan posao, ali je veoma korisno ako želite da se uhvatite u koštac sa organizacijom budžeta. Pružiće vam uvid u stvarno stanje vaših finansija, pomoći da shvatite na šta trošite, a time i da nađete način kako da odgovornije raspolažete novcem.

Zvuči kao prava bankarska zavrzlama, ali vam je potreban svega jedan list papira i olovka, ili jednostavno organizovana Excel tabela. Da, toliko je lako! U tabelu upišite sve prihode i rashode u periodu od tri meseca. Već posle nekoliko nedelja ove prakse, uočićete da li ste na dobrom putu ili bi ipak trebalo racionalnije da trošite novac. Veština pravljenja ravnoteže prihoda i rashoda ključna je za kontrolu nad ličnim finansijama.

Postanite štediša (ne i škrtica)

Štednja je moguća jedino kada rashodi ne prevazilaze prihode i kao takva za mnoge predstavlja izazov. Ipak, da biste se sa njim suočili, ne morate da se odreknete baš svih zadovoljstava, već da samo malo pažljivije planirate troškove, u čemu će vam pomoći vođenje budžeta. Uočite na šta vam često odlazi novac, a da vam i nije najpotrebnije.

Primera radi, ne morate baš svakog meseca da kupite majicu koja vam se mnogo svidela. Iako deluju kao nevažne sume, banalni troškovi nas često koče u formiranju štednog fonda. Pokušajte da se suzdržite od kupovine u ovakvim situacijama i videćete kako se određena svota, ma kako skromna u početku, polako izdvaja „sa strane“. Ne zaboravite – odluka da štedite je zapravo promena navika i zbog toga nije laka, ali to nije razlog da odustanete.

Pretvorite „želim“ u „mogu“

Kada imate kontrolu nad svojim budžetom, možete i da štedite planski – štednja je uvek lakša kada jasno definišemo za šta štedimo i u kom periodu. U zavisnosti od toga, možemo definisati i model štednje koji je najadekvatniji za postizanje našeg cilja. Da biste ostvarili cilj štednje, potrebno je da bude konkretan, merljiv, dostižan, realističan i vremenski određen, a da vi budete disciplinovani koliko god je to moguće.

Pozajmljujte pametno

Koliko god da smo vešti u štednji, može se dogoditi da su nam za neke važne životne potrebe, poput stambenog prostora ili automobila, potrebna sredstva koja ne možemo da uštedimo u prihvatljivom roku. U takvim prilikama najčešće se odlučujemo na pozajmice. Kako je njihov spektar veoma širok, najmudrije bi bilo da uz stručnu pomoć sagledate sve prednosti i mane različitih vidova zaduživanja, odnosno rizike koje oni povlače sa sobom – pre nego što donesete konačnu odluku.

Ne prepuštajte ništa slučaju

Svesni smo da su naše finansijske mogućnosti ograničene, a mogućnosti za nepredviđene izdatke beskonačne. Štedni fond ili pozajmica mogu biti rešenje u takvim trenucima, ali postoji i način da preventivno pristupimo neočekivanim izazovima, a to je osiguranje. Iako može da deluje kao bespotreban izdatak, jer zašto biste davali novac za nešto što će se možda desiti, ovaj vid finansijske potpore pokazuje se veoma korisnim onda kada se nezgode stvarno i dese. Osim što predstavljaju pouzdanu finansijsku zaštitu, pojedini vidovi osiguranja su i pametna investicija za budućnost, jer čak i da osigurani slučaj ne nastupi, novac koji ste izdvajali će vam svakako biti isplaćen po isteku osiguranja, i to uvećan za kamatu.

Budite oprezni pri kupovini na internetu

U uslovima pandemije, kada nam je briga o zdravlju postala važnija nego ikad, sve češće kupujemo onlajn. Međutim, sa svim svojim prednostima, to nosi i određene rizike, te treba obratiti dodatnu pažnju na potencijalne prevare.

Iako internet prevaranti usavršavaju svoje metode, postoje i tipični znaci da je reč o prevari koje na vreme možemo prepoznati. Na primer, ako adresa sajta sa kog naručujete robu ne počinje sa „https“, nemojte ostavljati svoje podatke. Iako to može da znači nešto veći trošak, držite se zvaničnih prodavaca, uvek proverite da li sajt ima zadovoljavajuće nivoe zaštite (MasterCard 3D Secure ili Verified by Visa) i nikada ne unosite PIN kod, jer to nije podatak koji banke zahtevaju za procesuiranje transakcije.

Formirajte „krizni fond“

Pandemija nam je pokazala i koliko je važno imati krizni fond, naročito ako smo se zatekli u situaciji da nam je radno mesto ugroženo, a prihodi umanjeni ili neizvesni. U idealnom slučaju, krizni fond bi već trebalo da imate, ali nije kasno da i sada jedan deo novca izdvojite za tu svrhu, ako ste u prilici. Utvrdite sa koliko novca raspolažete i razmislite koju svotu biste mogli da odvojite. Preporuka stručnjaka je da, ukoliko je to moguće, krizni fond pokriva vaše troškove života za najmanje tri do šest meseci, ali bilo koja suma izdvojena „za crne dane“ je dobrodošla.

Već dve godine saveti o tome kako upravljati novcem, donositi bolje finansijske odluke i uštedeti dostupni su na besplatnoj platformi za finansijsku edukaciju ErsteZnali.rs. Platforma koju je pokrenula Erste Banka donosi brojne edukativne module i teme, kao i mogućnost testiranja znanja u ovim oblastima.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza