Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Onlajn portali i društvene mreže - primarni izvor informisanja poslovne javnosti u Srbiji

Tradicionalna studija Chapter 4 Istraživanje o informisanosti i poverenju u medije
Foto: Chapter 4
Srpska ekonomija

Da su internet mediji preuzeli primat kao svakodnevni izvor informacija potvrđuju i rezultati istraživanja po kojima su internet portali prvi izvor informacija za 58 odsto ispitane poslovne javnosti u Srbiji, pokazuju rezultati godišnjeg istraživanja koje sprovodi Chapter 4 PR, agencija za usluge u oblasti odnosa s javnošću. Prema ovom istraživanju, za njima slede društvene mreže, što je izjavilo njih 37 odsto. Kablovske televizije su ocenjene kao češći izvor informacija od onih sa nacionalnom frekvencijom (23 prema šest odsto ispitanika), dok se na informacije iz neposredne okoline oslanja devet odsto ispitanika. Dnevna i periodična štampana izdanja kao primarni izvor informisanja navodi po oko 7 odsto ispitanika.

Kablovske televizije i društvena mreža LinkedIn uživaju najveće poverenje poslovne javnosti prema dobijenim rezultatima. Tačnost informacija koje dobijaju na kablovskim televizijama ispitanici su ocenili prosečnom ocenom 3,2 na skali od jedan do pet, i to je najviša ocena koju su ispitanici dali jednoj grupi medija.

Zatim slede onlajn portali (3,06), periodična štampana izdanja (2,84) i radio stanice (2,78). Kada su društvene mreže u pitanju, tačnost informacija koje vide na Linkedinu ispitanici su ocenili prosečnom ocenom 3,1, a zatim sledi sadržaj sa mreže Twitter sa ocenom 2,9.

Tradicionalni mediji i društvene mreže su komplementarni kanali komunikacije i nastaviće paralelno da postoje, stav je koji zastupa 44 odsto ispitanika. Međutim, ima i onih koji smatraju da su društvene mreže već potisnule tradicionalne medije (28% ispitanika), kao i onih koji veruju da će se to dogovoriti u narednih pet godina (18%).

Društvene mreže (i dalje) sve korišćenije

Istraživanje je pokazalo da po tri četvrtine ispitanika koristi Facebook i Instagram. Twitter koristi 48 odsto ispitanika, dok je njih 45 odsto „na“ Linkedinu. TikTok, mreža koja je stekla veliku popularnost za kratko vreme, ima tek oko šest odsto korisnika među ispitanicima iz poslovne javnosti.

Osim toga koje društvene mreže se koriste, istraživanje otkriva i to koliko vremena se provodi na njima pa je većina ispitanika (38%) izjavila da dnevno provedu između jednog i dva sata u pregledanju i „skrolovanju“ sadržaja. Još 30 odsto ispitanika na društvene mreže utroši između dva i tri sata dnevno, dok skoro petina ispitanika na njih troši preko tri sata dnevno što bi na godišnjem nivou bilo čak 136 radnih dana! To vreme se, prema rezultatima istraživanja, najviše koristi za čitanje informativnog sadržaja i vesti (70%) i čitanje sadržaja koji je od značaja za posao i usavršavanje (60%). Pasivniji pristup društvenim mrežama, odnosno praćenje sadržaja drugih korisnika bez postavljanja sopstvenog, ima tačno polovina ispitanika, dok je trećina njih aktivna u komentarisanju tuđeg sadržaja, a skoro isti broj svakodnevno postavlja i sopstveni sadržaj – slike, video snimke i postove.

Influenseri – medij novog doba

Influenseri ili uticajni pojedinci na društvenim mrežama neizbežan su deo medijskog neba nekoliko godina unazad. Kao osobe u čije se preporuke veruje, kompanije ih često uključuju u svoje aktivnosti, a dve trećine ispitanika izjavilo je da već vizuelno može da prepozna plaćeni sadržaj kojim influenseri promovišu neki proizvod ili uslugu, dok to čini 28 odsto ispitanika nakon čitanja i pregleda takvog sadržaja. Dok trećina ispitanika uzima sa rezervom plaćene preporuke, 31 odsto ispitanika kaže da su im od toga da li je sadržaj plaćen ili ne, važnije karakteristike proizvoda ili usluge.

Inače, „Istraživanje o informisanosti i poverenju u medije“ je ovogodišnje izdanje tradicionalne ankete koju Chapter 4 PR, agencija za usluge u oblasti odnosa s javnošću, sprovodi četvrtu godinu zaredom među poslovnom i medijskom javnosti. Prošle godine tema istraživanja bila je "Transformacija PR struke i njen uticaj na poslovanje i razvoj organizacija u poslednjih deset godina". "Šta mediji, kompanije i nevladin sektor misle o održivom poslovanju" bila je tema istraživanja 2019. godine, a 2018. "Odnosi sa medijima u Srbiji i razumevanje kompanija, medija i agencija".

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije