Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Voda, brašno i prstohvat italijanske čarolije u Srbiji

Ukusno, a prirodno i zdravo
Piše: Jelena Filipović

Protekla godina je bila izazovna u svakom smislu. Globalna pandemija je u više navrata zaustavljala i promenila svakodnevni način života. Na udaru promena našle su se sve države i sve privredne oblasti, a restorani, kafići, hoteli i mnoge uslužne delatnosti još dugo će se oporavljati. Međutim, vera u proizvod koji se nudi bila je presudna da Italijan Marčelo Mangano (Marcello Mangano) u jeku pandemije u Beogradu osnuje kompaniju i započne biznis, nudeći pinsu - proizvod koji doživljava planetarni bum.

-Možda je ipak vera u proizvod koji se nudi bila presudna, proizvod koji ima i koji daje nove mogućnosti u načinu rada i funkcionisanju ugostiteljske delatnosti. Proizvod je rađen po italijanskoj recepturi, tradiciji i sastojcima. Pinsa bi mogla ukratko da se opiše kao voda, brašno i prstohvat italijanske čarolije - rekao je za Srpsku ekonomiju Mangano.

Nije želeo, kako ističe, da samo predstavi Pinsu u Srbiji, već i da se ona tu i proizvodi i da kao srpski proizvod vrhunskog kvaliteta ima mogućnost i da se izvozi.

-To je za Srbiju u ekonomskom i proizvodnom smislu vrlo značajno jer po kvalitetu stoji rame uz rame sa pinsama koje se proizvode u Italiji i konkurentna je, ne samo po tome, već i po ceni proizvodnje, što je danas vrlo značajno jer se posledice pandemije virusa Kovid 19 osećaju svuda u svetu - smatra naš sagovornik.

Pinsa je kao proizvod sada aktuelnija nego ikada ne samo zato što je zdrava, lako svarljiva već i zato što, ako koristite unapred pripremljeno i vakumirano testo možete da ga čuvate u frižideru i do dva meseca, a za pripremu je potrebno pet minuta i nije potrebno, tvrdi Mangano, da budete pinsa ili pica majstor.

-To je vrlo značajno za ugostiteljske objekte koji su u najvećoj meri osetili posledice pandemije i bili prinuđeni da svoje troškove svedu na minimum, jer za pripremu i prodaju pinse nisu potrebna nikakva velika ulaganja. Ali, pinse nisu ekskluzivno napravljene za restorane već i za pripremu kod kuće, tako da svako u svom domu može da ima sjajno pripremljen obrok kao da je izašao u restoran ili piceriju.

Direktorka kompanije Jelena Vraneš rekla je da će uskoro započeti i proizvodnja pinsa hleba, nalik srpskim lepinjama, od istog brašna koje koriste za pinsu, sa istim periodom fermentacije i procentom vode. On će se, kao i pinsa, vakumirati u MAP, tako da je rok trajanja u frižideru do dva meseca.

-To je veoma značajno jer smo uspeli da "produžimo život" hlebu i tako kažemo zbogom bajatom, sutradan nejestivom hlebu. Za pet minuta uvek možete da imate svež, hrskav i mekan hleb, u svako doba dana - rekla je Jelena Vraneš.

Pinsa je, kako nam je objasnila, italijanski specijalitet od ručno izrađenog testa. Ime pinsa potiče od latinske reči "pinsere" što znači gurati, istezati, ručno raširiti testo. Ima hrskavu teksturu spolja, a izuzetno mekanu i sjajnu iznutra. Pravi se od mešavine brašna, uključujući pirinač i soju koji imaju visok sadržaj proteina i nizak glikemijski indeks. Upotreba prirodnog kvasca (lievito madre) i dug period fermentacije čine pinsu drugačijom od ostalog testa. Iako je slična, pinsa nije pica.

-U testu koristimo manje brašna i tako znatno smanjujemo količinu ugljenih hidrata, kalorija i masti prisutnih u konačnom proizvodu, što našu pinsu čini niskokaloričnom - rekla je Jelena Vraneš i dodala da su najvažnije karakteristike pinse visoka svarljivost, lakoća i ravnoteža između hrskave kore i mekog testa.

-Zato je pinsa odličan, ukusan izbor za one koji žele da jedu prirodnu i zdravu hranu - zaključila je Jelena Vraneš.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane