Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Katastar vodova jedinstven u Evropi i svetu

Novine iz Republičkog geodetskog zavoda
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

“Sa ponosom možemo da kažemo da je Srbija prva u Evropi i jedna od prvih zemalja u svetu koja na jednom mestu ima evidenciju i registar podzemnih vodova koji je dostupan svima, a omogućava i da se upiše pravo vlasništva nad tim vodovima”, rekao je Darko Vučetić, načelnik Centra za upravljanje geoprostornim podacima Republičkog geodetskog zavoda.

On ističe da su do toga došli najveći svetski eksperti u toj oblasti i dodaje da tako nešto nemaju ni najbogatije zemlje na svetu. Navodi primer Velike Britanije koja je napravila prošle godine plan prema kojem bi do 2025. godine trebalo da se uradii deo onoga što mi već imamo u Srbiji. Za pilot projekat Britnaci su potrošili četiri milijarde funti.

"Srpski registar vodova na digitalnoj platformi geoSrbija uradili su stručnjaci RGZ-a, što predstavlja veliku uštedu", kaže Vučetić.

Gostujući na RTS-u objasnio je da katastar vodova čine vodovodna, kanalizaciona, drenažna, gasovodna, elektroenergetska, toplovodna, telekomunikaciona mreža odnosno kompletna struktura vodova. To je, u stvari čitav informacini sistem u kojem se nalazi mnogo podataka, kao što su dubina na kojoj su vodovi, jačina napona kada su elektroinstalacije u pitanju, a mapirani su i šahtovi, okna, odvodni priključci.

Darko Vučetić, inače IT stručnjak naglašava da sva javna preduzeća imaju zakonsku obavezu da prijave i upišu se kao vlasnici u katastar vodova. Još uvek nisu zavedeni svi vodovi, ali zato je tu geoSrbija da popiše sve ono što nedostaje.

- U evropskim i svetskim okvirima je poznato pravilo da sva javna preduzeća koja rade na državnom nivou su najažurnija, jer vide jasan interes u tome. Međutim, neažurna su, i to zbog različitih razloga, predužeća koja rade na lokalnom nivou, priča Vučetić. Dodaje da postoji nekoliko procedura za upis vodova u katastar, ali je najvažnije da infrastrukturu prijavljuje onaj koji je i održava. Ukoliko je reč o starim vodovima, za upis je potrebna dodatna dokumentacija kako bi se ozakonili. Međutim, i taj proces sada je pojednostavljen.

Zašto je bitan upis imovine u katastar? Sve što je neupisano, u stvari je mrtav kapital, odgovara Darko Vučetić. Nemate pristup finansijskim alatima koji su vam neophodni za unapređenje poslovanja. U Srbiji imate, kaže Vučetić primere dobre prakse. Preduzeća i privatne firme, na osnovu toga što su upisale vodove i svoje objekte u katastar, uspeli su da dobiju kredite koje su iskoristile da prošire svoje poslove.

Vučetić na kraju podseća da različite podatke sa platforme geoSrbija nedeljno koristi više od 200.000 ljudi.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta