Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rad i roditeljstvo: Da li poslodavci čuju svoje zaposlene?

Rodna ravnopravnost
Srpska ekonomija

Iako zaposlenim roditeljima u Srbiji na raspolaganju stoje različite mogućnosti za lakše usklađivanje profesionalnih obaveza i porodičnog života, mnogi od načina kojima bi država i poslodavci mogli da još nisu usvojeni kao praksa. Takođe, porodične obaveze i dalje se tradicionalno vezuju za žene, pa su majke najčešće te koje snose najveći deo organizacije kućnih poslova, obaveza oko dece, ali i poslovnog dela života. Zato je ključno da država, lokalne samouprave i sami poslodavci, u partnerskom odnosu sa zaposlenima, nađu najefikasnije načine da stvore uslove za zadovoljne a time i produktivnije zaposlene, nalazi su dva istraživanja o usklađenosti radnog i porodičnog života, koja su predstavljena medijima i javnosti u Medija centru.

Istraživanja su realizovana u okviru projekta ,,JEDNAKI - Ka uspostavljanju rodne ravnopravnosti usklađivanjem radnog i porodičnog života zaposlenih“, a koji vode Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju i Fondacije Ana i Vlade Divac, uz pomoć Evropske komisije.

- Rodna nejednakost u privatnom životu i na poslovnom planu i dalje postoji. Jedan od podataka istraživanja govori da je u periodu dok su deca bila vrtićkog uzrasta oko 70 odsto očeva napredovalo na poslu, dok je to postiglo tek 30 odsto majki. Indeks ravnopravnosti pokazuje da su majke onemogućene da se bave karijerom i napredovanjem, jer se više angažuju u porodici, dok neusklađenost postoji i u zaradi i uloženom vremenu. Postoje primeri dobre prakse, ali oni još nisu uvedeni kroz institucije. Zadatak Ministarstva je da radi na tome, pre svega kroz usklađivanje smena u školama i radnog vremena vrtića, ali i motivisanjem poslodavaca da na druge načine izađu u susret zaposlenim roditeljima. Cilj istraživanja i samog projekta jeste da se vidi kakvo je stanje na terenu i šta mi kao institucija možemo da uradimo i predložimo drugim nadležnim ministarstvima, kako bi se odnos te dve sfere života zaposlenih roditelja doveo u ravnotežu - kazala je Aleksandra Čamagić, pomoćnica ministra za brigu o porodici i demografiju, na predstavljanju istraživanja.

- Pitanje kojim smo se bavili u istraživanju je kako zaposlenima omogućiti usklađivanje rada i roditeljstva i time im period odrastanja dece učiniti manje stresnim, a istovremeno kako poslodavcima predočiti da zadovoljni zaposleni više doprinose produktivnosti samog preduzeća. Važno je napraviti spregu, gde će poslodavci izaći u susret roditeljima, bilo nekim oblikom fleksibilnog radnog vremena, bilo na neki drugi način, i time obezbediti obostranu korist. Ako možemo da nađemo nešto pozitivno u protekloj Kovid godini, to je onda činjenica da je puno poslodavaca uspelo da istestira rad od kuće, kao jedan oblik fleksibilnog radnog vremena. Cilj je da se taj oblik rada, i kada pandemija prođe, prihvati kao jedna normalna opcija koja se može često koristiti kada su u pitanju zaposleni roditelji. Jedan od podataka istraživanja nam kaže da bi velikom procentu roditelja (skoro 90 odsto), kada bi trebalo da menjaju posao, od presudnog značaja bilo to da li novi poslodavac nudi neku formu fleksibilnog radnog vremena, navela je demografkinja Gordana Bjelobrk, koordinatorka projekta „JEDNAKI“ i koautorka istraživanja „Jedinice lokalne samouprave i usklađivanje rada i roditeljstva“ i „Usklađivanje rada i roditeljstva – poslodavci i zaposleni“.

- U Srbiji, tek svaka peta opština ili grad imaju definisane aktivnosti usmerene na pomoć porodicama sa malom decom, samohranim roditeljima ili mladim bračnim parovima koje zapošljavaju, a koje bi im omogućile bolje usklađivanje rada i roditeljstva. Međutim, u jedinicama lokalne samouprave itekako se razmišlja o takvim olakšicama, jer čak 43 odsto upitanih opština koje se trenutno ne bave strateškim pravcima u ovoj oblasti, ipak planira da se ubuduće aktivno uključi u afirmaciju roditeljstva, i iznađe i primeni rešenja koja omogućavaju lakše usklađivanje posla i privatnog života. Dodatno, većina opština, njih 78,4 odsto, svesno je potrebe da svojim zaposlenima obezbedi institucionalne uslove za usklađivanje rada i roditeljstva i da na taj način poveća njihovu produktivnost, što za krajnji rezultat ima ostvarivanje boljih poslovnih rezultata jedinica lokalne samouprave. Najveći prostor za buduće delovanje istraživanje vidi u uvođenju različitih oblika fleksibilnog radnog vremena, koje je jedan od najkorišćenijih modela olakšica poslodavaca u svetu, dok kod nas još nije dovoljno zastupljeno, istakla je Gordana Jordanovski, koautorka istraživanja „Jedinice lokalne samouprave i usklađivanje rada i roditeljstva“.

U okviru projekta „JEDNAKI“, Fondacija Divac izradila je i dva priručnika, kako za poslodavce tako i za zaposlene, sa ciljem da se taj partnerski odnos ojača ali i da se zaposlenima pruže informacije o pravima iz oblasti rada i zapošljavanja, sa posebnim akcentom na žene. Projekat „Jednaki - ka rodnoj ravnopravnosti usklađivanjem radnog i porodičnog života zaposlenih“ finansiran je iz programa Evropske unije „Prava, jednakost i državljanstvo (2014-2020)“.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza