Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U aprilu se kupovali stanovi, građevinsko i poljoprivredno zemljište

Srpsko tržište nepokretnosti
Piše: Vesna Zdravković

Tokom aprila u Republici Srbiji zaključena su 14.302 ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, što predstavlja višestruko povećanje u odnosu na isti mesec prethodne godine, saopštio je Republički geodetski zavod. Podaci Zavoda pokazuju da je najveći broj ugovora realizovan u Vojvodini – 4.750, zatim u Šumadiji i zapadnoj Srbiji – 3.709. Sledi Beograd sa 3.634 ugovora, dok je u južnoj i istočnoj Srbiji bilo u aprilu 2.209 kuporodajnih ugovora. Inače, RGZ beleži u aprilu prošle godine ukupno 2.258 kupovina i prodaja nepokretnosti.

Kako dalje navodi ta institucija, u aprilu 2020. godine na teritoriji Republike Srbije bilo je proglašeno vanredno stanje uz propisana ograničenja kretanja, što se odrazilo i na aktivnosti na tržištu nepokretnosti. Uzimajući u obzir da je tada realizovan mali broj prometa, a da se na tržištu nepokretnosti uočava uticaj sezonskih činilaca, RGZ je u izveštaju prikazao i podatke iz aprila 2019. godine. Kada se uporede april od pre dve godine i ovogodišnji april, broj zaključenih kupoprodajnih ugovora bio je veći 2021. godini za 38,7 odsto.

U Srbiji je u aprilu prometovano 15.546 nepokretnosti. Najviše su na tržištu išli stanovi (4.654), građevinsko zemljište (3.179), stambeni objekti (2.083), poljoprivredno zemljište (1.935), garažni prostor (1.248) i pomoćni objekti (1.131).

Vrednost tržišta nepokretnosti u aprilu iznosila je 543,7 miliona evra. Nepokretnosti su plaćane gotovinom I to u 84 odsto realizovanih prometa. Posebni delovi objekata češće se plaćaju iz kredita od ostalih nepokretnosti što je u aprilu iznosilo 33 procenta, stoji u saopštenju RGZ i dodaje da se sa druge strane, zemljište u 99 odsto prometa plaćalo gotovinom.

RGZ još navodi da se iz kredita najčešče plaćaju stanovi. U Srbiji je u aprilu 37 procenata stanova plaćeno kreditnim sredstvima. Po regionima, najviše su se iz kredita plaćali stanovi u Beogradu – 40 odsto, zatim u Vojvodini – 38 odsto, u Šumadiji i zapadnoj Srbiji procenat je bio nešto manji 34, a najmanji udeo kreditnog finasiranja stanova bio je u južnoj i istočnoj Srbiji – 31 procenat.

Registra cena nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda ostvareno je u aprilu 12.329 pregleda javno dostupnih podataka.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza