Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uticaj pandemije na stabilnost porodice

Beograd
SOS: Dečije selo
Srpska ekonomija

Svet 15. maja obeležava Međunarodni dan porodice. Već 26 godina, svaki 15. maj prilika je da se podsetimo značaja porodice kao temelja društva, da pružimo podršku osnaživanju porodica i na taj način doprinesemo razvoju zajednica u kojima živimo. Svi koji se bave porodicama, nezavisno da li su pojedinci ili organizacije, imaju zadatak i obavezu da svojim zalaganjem osnaže porodice, obezbede poštovanje njihovih različitosti i utiču na informisanje javnosti o problemima sa kojima se porodice širom sveta suočavaju. SOS Dečija sela Srbija i Mreža organizacija za decu Srbije (MODS) fokus svog rada i angažovanja stavljaju upravo na decu i porodice iz cele Srbije, sa snažnom željom da doprinesu unapređenju položaja i poboljšanju kvaliteta njihovog života.

U našoj zemlji postoji značajan broj socijalno-ugroženih porodica, koje žive na rubu siromaštva. Pandemija koronavirusa, sa kojom smo globalno suočeni u proteklih godinu dana, dodatno je otežala uslove života porodica sa niskim socio-ekonomskim statusom, uzrokujući nove poteškoće kako na ekonomskom, tako i na psihološkom planu. Postojeća kriza produbila je nejednakosti na svim nivoima (u primanjima, pristupu obrazovanju, zdravstvu, tržištu rada, adekvatnim i pouzdanim informacijama).

Upravo vreme pandemije dovelo je do pojačane potrebe porodica za podrškom i dodatno istaklo važnost usluga socijalne zaštite, posebno na lokalnom nivou. Programi preventivnog karaktera postali su važniji nego ikada, kao i potreba da se pronađe mehanizam u okviru sistema socijalne zaštite kojim bi se obezbedila psiho-socijalna, savetodavna i materijalna podrška porodicama, a sve u cilju prevencije siromaštva, diskriminacije ili izmeštanja dece iz porodice.

„SOS Dečija sela Srbija kroz svoje Centre za podršku porodici u Beogradu i Nišu, a uskoro i u Kraljevu, radi na osnaživanja roditeljskih kapaciteta i sprečavanja izdvajanja dece iz porodice. Rad sa porodicama je prilagođen njihovim individualnim potrebama. Naši saradnici ih posećuju u domovima gde žive, a na raspolaganju su im i prostorije Centara u kojima pružamo savetodavnu i edukativnu podršku i realizujemo različite radionice i obuke namenjene kako deci, tako i roditeljima. Važan segment našeg rada predstavlja i povezivanje porodica sa drugim ustanovama u lokalnoj zajednici, što značajno doprinosi njihovoj integraciji u društvenu zajednicu. Stvarajući odnos povezanosti i poverenja gradimo čvrst temelj za postizanje pozitivnih promena u porodici i na taj način preveniramo izdvajanje dece iz bioloških porodica,“ rekla je Vesna Mraković Jokanović, nacionalni direktor organizacija SOS Dečija sela Srbija, ističući da dugoročna strategija SOS Dečija sela Srbija predviđa sprovođenje različitih programa i intervencija za zaštitu i podršku dece i mladih bez roditeljskog staranja, kao i porodica u riziku.

„U tom cilju udružujemo snage sa drugim organizacijama i institucijama, uključujući i privatni sektor, kako bi pružili mogućnosti za dalje unapređenje i poboljšanje brige i podrške deci, mladima i porodicama kojima je takva podrška preko potreba,” – ističe Mraković Jokanović.

„Porodica bi trebalo da bude najbolje mesto za odrastanje svakog deteta, pružajući mu sigurnost, podršku i podsticajno okruženje za razvoj. Svako dete zaslužuje najbolje moguće uslove za život bez obzira na to gde je rođeno, u kojoj porodici živi, u kom gradu ili delu Srbije. Solidarnost sa onim najslabijim i najranjivijim je suštinska vrednost naše organizacije koja povezuje preko 100 udruženja iz cele zemlje sa misijom da učinimo život svakom detetu boljim,“ – rekao je Saša Stefanović, direktor Mreže organizacija za decu Srbije.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza