Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dodatno snižene trgovačke naknade pri plaćanju platnim karticama

Narodna banka Srbije
Srpska ekonomija

Narodna banka Srbije obaveštava javnost da je dodatno snižena naplaćena trgovačka naknada kod transakcija platnim karticama – od donošenja Zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica praktično je prepolovljena.
 
Pre donošenja Zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica (u daljem tekstu: Zakon), usvojenog sredinom 2018. godine na predlog Narodne banke Srbije, prosečna trgovačka naknada za plaćanje platnim karticama na fizičkim prodajnim mestima (prodavnicama) iznosila je oko 2% iznosa transakcije, dok je za plaćanje platnim karticama na internet prodajnim mestima bila znatno viša. Visina naplaćene trgovačke naknade od tada praktično je prepolovljena, pa je prosečna naplaćena trgovačka naknada za prihvatanje platnih kartica na fizičkim prodajnim mestima u prvom tromesečju 2021. iznosila 1,08%, a za prihvatanje na internet prodajnim mestima iznosila je 1,22% iznosa transakcije.
 
Snižavanje trgovačke naknade odrazilo se i na rast broja mesta na kojima se može platiti platnim karticama u našoj zemlji, kao i na rast broja internet prodajnih mesta – broj POS terminala je sa 88.009 na kraju 2018. porastao na 97.751 na kraju 2020. godine, a broj internet prodajnih mesta sa 741 na kraju 2018. na 2.013 na kraju 2020. godine i očekuje se da će taj rast biti nastavljen i u narednom periodu.
 
Sve navedeno pokazuje da su se predviđanja Narodne banke Srbije prilikom predlaganja Zakona ostvarila i da je trgovačka naknada znatno snižena, a očekujemo da se i dalje kontinuirano snižava. Da podsetimo, Zakonom je povećana i transparentnost ovih naknada za trgovce, i to posebno za male trgovce, čime je osnažena njihova pregovaračka pozicija u odnosu na banke. Podsećamo i da je Narodna banka Srbije predlaganjem Zakona, koji je stupio na snagu 2018. godine, imala za cilj da zaštiti interese korisnika platnih kartica i pre svega manjih trgovaca, da smanjenjem troškova prihvatanja platnih kartica omogući da i oni mogu da na svojim prodajnim mestima počnu s prihvatanjem platnih kartica, kao i da obezbedi fer uslove poslovanja na tržištu platnih kartica uvođenjem veće transparentnosti u pogledu naknada koje se naplaćuju.
 
Narodna banka Srbije je i operator nacionalnog kartičnog sistema DinaCard, koji omogućava da troškovi kartičnih plaćanja budu znatno niži od troškova koje generiše svako plaćanje internacionalnim kartičnim brendovima, saopšteno je iz Sektora za platni sistem NBS.
 
Napominjemo i da primena instant plaćanja na prodajnim mestima, čiji je operator Narodna banka Srbije, koje postaje sve popularnije, donosi trgovcima niske trgovačke naknade, uz raspoloživost novčanih sredstava za samo nekoliko sekundi. Narodna banka Srbije ponovo poziva banke i trgovce da iskoriste potencijal Sistema za instant plaćanja Narodne banke Srbije i da snižavanjem međubankarskih naknada ponude nove, jeftinije instrumente bezgotovinskog plaćanja i tako omoguće dodatno snižavanje trgovačke naknade.

 

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije