Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dodatno snižene trgovačke naknade pri plaćanju platnim karticama

Narodna banka Srbije
Srpska ekonomija

Narodna banka Srbije obaveštava javnost da je dodatno snižena naplaćena trgovačka naknada kod transakcija platnim karticama – od donošenja Zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica praktično je prepolovljena.
 
Pre donošenja Zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica (u daljem tekstu: Zakon), usvojenog sredinom 2018. godine na predlog Narodne banke Srbije, prosečna trgovačka naknada za plaćanje platnim karticama na fizičkim prodajnim mestima (prodavnicama) iznosila je oko 2% iznosa transakcije, dok je za plaćanje platnim karticama na internet prodajnim mestima bila znatno viša. Visina naplaćene trgovačke naknade od tada praktično je prepolovljena, pa je prosečna naplaćena trgovačka naknada za prihvatanje platnih kartica na fizičkim prodajnim mestima u prvom tromesečju 2021. iznosila 1,08%, a za prihvatanje na internet prodajnim mestima iznosila je 1,22% iznosa transakcije.
 
Snižavanje trgovačke naknade odrazilo se i na rast broja mesta na kojima se može platiti platnim karticama u našoj zemlji, kao i na rast broja internet prodajnih mesta – broj POS terminala je sa 88.009 na kraju 2018. porastao na 97.751 na kraju 2020. godine, a broj internet prodajnih mesta sa 741 na kraju 2018. na 2.013 na kraju 2020. godine i očekuje se da će taj rast biti nastavljen i u narednom periodu.
 
Sve navedeno pokazuje da su se predviđanja Narodne banke Srbije prilikom predlaganja Zakona ostvarila i da je trgovačka naknada znatno snižena, a očekujemo da se i dalje kontinuirano snižava. Da podsetimo, Zakonom je povećana i transparentnost ovih naknada za trgovce, i to posebno za male trgovce, čime je osnažena njihova pregovaračka pozicija u odnosu na banke. Podsećamo i da je Narodna banka Srbije predlaganjem Zakona, koji je stupio na snagu 2018. godine, imala za cilj da zaštiti interese korisnika platnih kartica i pre svega manjih trgovaca, da smanjenjem troškova prihvatanja platnih kartica omogući da i oni mogu da na svojim prodajnim mestima počnu s prihvatanjem platnih kartica, kao i da obezbedi fer uslove poslovanja na tržištu platnih kartica uvođenjem veće transparentnosti u pogledu naknada koje se naplaćuju.
 
Narodna banka Srbije je i operator nacionalnog kartičnog sistema DinaCard, koji omogućava da troškovi kartičnih plaćanja budu znatno niži od troškova koje generiše svako plaćanje internacionalnim kartičnim brendovima, saopšteno je iz Sektora za platni sistem NBS.
 
Napominjemo i da primena instant plaćanja na prodajnim mestima, čiji je operator Narodna banka Srbije, koje postaje sve popularnije, donosi trgovcima niske trgovačke naknade, uz raspoloživost novčanih sredstava za samo nekoliko sekundi. Narodna banka Srbije ponovo poziva banke i trgovce da iskoriste potencijal Sistema za instant plaćanja Narodne banke Srbije i da snižavanjem međubankarskih naknada ponude nove, jeftinije instrumente bezgotovinskog plaćanja i tako omoguće dodatno snižavanje trgovačke naknade.

 

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza