Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Paušalci vole sami da izračunaju porez

Istraživanje NALED-a
Srpska ekonomija

Preduzetnici paušalci i oni koji tek razmišljaju da pokrenu biznis, čak 166.500 puta su tokom prošle godine koristili indikativni kalkulator na portalu jpd.rs kako bi izračunali porez za naredne četiri godine. Najveće interesovanje vlada za programerske, konsultantske i pravne poslove, a poreske obaveze su najčešće želeli da saznaju preduzetnici između 30 i 40 godina, kaže Dušan Vasiljević, direktor odeljenja za preduzetništvo i investicije u NALED-u.

Prošla godina završena je sa gotovo 123.000 registrovanih paušalaca u Srbiji, a novom Uredbom o paušalnom oporezivanju precizirana je formula za obračun troškova i ograničen je godišnji rast poreza na najviše 10% do 2023. Pored preciziranja delatnosti u kojima može da se posluje u paušalnom poreskom režimu, obveznici sada poreska rešenja dobijaju na početku poslovne godine elektronskim putem, preko portala ePorezi.

- Uvođenjem novog modela paušalnog oporezivanja, više ne moramo da izrađujemo 350.000 rešenja i izveštaja godišnje na papiru i eliminisana su kašnjenja. To, takođe, znači i da su kapaciteti Poreske uprave rasterećeni i određeni broj poreskih inspektora koji su bili angažovani na ovim poslovima, sada je u mogućnosti da obavlja veći broj poreskih kontrola, a što je dodatno unapredilo našu efikasnost i rezultate – naglašava Dragana Marković, direktorka Poreske uprave koja je sprovela ovu reformu, u saradnji s NALED-om i Udruženjem za razvoj preduzetništva iz Niša, u okviru četvorogodišnjeg projekta Javno-privatni dijalog za razvoj koji finansira USAID.

Ukupni prihodi od paušalnog oporezivanja su u 2020. ostali na istom nivou kao i prethodne godine, što potvrđuje da osnovni cilj reforme nije bio da se povećaju obaveze paušalaca, već da se sistem učini pravičnijim, predvidljivijim i objektivno zasnovanim. Za mnoge paušalce došlo je i do umanjenja poreza.

Uredbom je propisana niža poreska osnovica tokom prve tri godine za početnike u biznisu, mlađe od 30 i starije od 55, porodilje, osobe sa invaliditetom i stare zanate. Reforma predviđa manje birokratije pri registraciji, pa novoosnovani paušalci ne moraju da podnose poresku prijavu i zahtev za paušalno oporezivanje, a rešenje kojim se utvrđuje mesečni iznos poreza I doprinosa dobijaju u roku od 48 sati.

- Kao nekom ko se više od 10 godina bavi ručnim radom, olakšice za stare zanate su mnogo pomogle, posebno jer je prošlu godinu obeležila kovid-19 kriza. Takođe, to što za rešenje više ne idemo na šalter i što elektronski dobijamo i popunjene uplatnice, značajno nam smanjuje utrošak vremena na birokratiju i verujem da će to mnoge ohrabriti da započnu svoj biznis – ističe Marija Ivanković Jurišić, vlasnica Marija Handmade preduzetničke radnje.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza