Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U porastu broj ugovora o prometu nepokretnosti

Tržište nepokretnosti u Srbiji u martu 2021. godine
Srpska ekonomija

Na osnovu ugovora o prometu nepokretnosti koje Republički geodetski zavod vodi u Registru cena nepokretnosti, zaključuje se da je u martu 2021. godine tržište nepokretnosti u Srbiji bilo dinamičnije u odnosu na prethodne mesece. Pored toga što je obim prometa bio za više od 25% veći u odnosu na prethodni mesec, zabeleženo je i povećanje količine novca na tržištu za skoro 40%. U poređenju sa martom 2020. godine može se zaključiti da su svi parameti kojim se tržište nepokretnosti opisuje skoro duplirani, saopštio je Republički geodetski zavod.

Obim tržišta nepokretnosti

Tokom marta 2021. godine Republičkom geodetskom zavodu je dostavljeno 14.458 ugovora o prometu nepokretnosti, što je za 23,9% više u odnosu na februar 2021. godine i 93,9% više u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Obim prometa u martu 2021. godine, u odnosu na prethodni mesec bio je veći za 27,5% na nivou Republike. Gledano po regionima, broj ugovora o prometu nepokretnosti u Gradu Beogradu zabeležio je povećanje za 37,1%, Šumadiji i zapadnoj Srbiji za 28,8%, Južnoj i istočnoj Srbiji za 23% i u Vojvodini za 21,6%. Gledano na nivou većih gradova, najveće povećanje u obimu prometa u odnosu na februar 2021. godine bilo je u Gradu Beogradu – 37,1%, zatim u Nišu – 34,2% , Novom Sadu – 20,4%, dok je u Kragujevcu zabeleženo smanjenje od 3,5%.

Finansijski aspekt

Dominantan način plaćanja u prometu nepokretnosti u martu 2021. godine bio je gotovinski – u 84% realizovanih prometa. Udeo gotovinskog plaćanja u ukupnom prometu u odnosu na prethodni mesec smanjen je za 1%, dok je u odnosu na isti mesec prethodne godine povećan za 2%. Zemljište je u 99% prometa plaćano gotovinom, objekti u 91% prometa, posebni delovi objekata u 68%, mešoviti prometi u 97% prometa. Gledano po regionima, gotovinsko plaćanje prometa nepokretnosti bilo je najzastupljenije u Šumadiji i zapadnoj Srbiji i Južnoj i istočnoj Srbiji – 90%, Vojvodini – 84%, a najmanje u Gradu Beogradu – 75%.

U martu 2021. zabeleženo je povećanje učešća finansiranja prometa stanova iz kreditnih sredstava za 2% u odnosu na prethodni mesec. U regionu Šumadija i zapadna Srbija zabeleženo je povećanje za 7%, u Gradu Beogradu za 1%, a u regionu Južne i istočne Srbije smanjenje od 1%.

Količina novca na tržištu u martu 2021. godine na nivou Srbije iznosila je oko 567,1 miliona evra, u čemu je tržište nepokretnosti Grada Beograda činilo udeo od 54,3%, Vojvodina 24,8%, Šumadija i zapadna Srbija 15,4%, a Južna i istočna Srbija 5,5%. U poređenju sa prethodnim mesecom, ukupan obim novčanih sredstava bio je veći za 38,6%, a u odnosu na isti mesec prethodne godine za 91%.

Vrste nepokretnosti u prometu

U poređenju sa februarom 2021. godine, promet zemljišta povećan je za 22,5% u martu 2021. godine, pri čemu je obim prometa šuma povećan za 27,1%, građevinskog zemljišta za 25,5% i poljoprivrednog zemljišta za 18,5%.

Ukupan promet objekata u martu 2021. veći je za 29% u odnosu na prethodni mesec. Najveće povećanje od 4,3 puta imao je promet objekata posebne namene, zatim vikendice za 68,3%, poljoprivredni objekti za 50%, ostali objekti 28,9%, stambeni objekti 28,3% i dr. U odnosu na prethodni mesec obim prometa poslovnih objekata smanjen je za 5,6%.

U odnosu na prethodni mesec promet posebnih delova objekata veći je za 39,1%. Najveće povećanje zabeleženo je u prometu ostalih prostora za 60,9%, garažnih prostora za 42,9%, poslovnih prostora za 40,2% i stanova za 37,8%.

U martu 2021. godine je, u odnosu na isti mesec prethodne godine, zabeleženo znatno povećanje prometovanih nepokretnosti, pri čemu je broj prometovanih nepokretnosti po vrstama nepokretnosti više nego dupliran.

Mart 2021. godine je mesec kada je ostvareno 12.953 pregleda javno dostupnih podataka iz Registra cena nepokretnosti, što je za 26,7% više od broja pregleda iz prethodnog meseca, odnosno za 64,8% više od broja pregleda u martu 2020. godine.

 

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane